Izglasan zakon o rasprodaji prostora, oporba najavila referendum

HDZ je uspio u svojoj namjeri. Zadnjeg radnog dana prije nego Sabor ode na Ustavom propisanu zimsku stanku, izglasali su paket tzv. Bačićevih zakona, među kojima i onaj najkontroverzniji – Zakon o prostornom planiranju.

U Saboru je ovaj zakon izglasan s minimalno potrebnih 76 ruku, čime je još jednom ilustrirana tankoća trenutačne HDZ-ove vladajuće većine. Dva zakona donesena u istom paketu – Zakon o građenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – prošli su nešto bolje; prethodni je dobio 77, a potonji 79 glasova.

Kad se zastupnici vrate sa zimske stanke, novi zakoni već će biti na snazi. Sabor s radom nastavlja 15. siječnja, a “Bačićevi zakoni” na snagu stupaju od Nove godine.

Pripreme za referendum

Oporbene stranke Možemo i SDP, koje su se najglasnije opirale novom Zakonu o prostornom uređenju, najavile su da borbu nastavljaju drugim sredstvima. Za početak će se žaliti Ustavnom sudu, očekujući žurnu reakciju.

Međutim, s obzirom na to da Ustavni sud ima mogućnost odugovlačenja donošenja svojih odluka praktički do mile volje, pripremljen je i “plan B”. Prema riječima lidera dviju stranaka, Sandre Benčić i Siniše Hajdaša Dončića, ako se Ustavni sud ne oglasi u roku od tri mjeseca, krenut će se u prikupljanje potpisa za referendum.

Možemo i SDP u tome imaju podršku i manjih liberalnih stranaka, tj. njihovih saborskih zastupnica Marijane Puljak, Anke Mrak-Taritaš i Dalije Orešković.

Postoji, dakle, mogućnost da će o konačnoj sudbini Zakona o prostornom uređenju odlučivali sami građani. Za raspisivanje referenduma o stavljanju ovog zakona van snage trebalo bi prikupiti valjane potpise 10 posto birača, tj. oko 380 tisuća potpisa.

Prikupljanje potrebnog broja potpisa bila bi velika pobjeda za tzv. lijevo-liberalnu oporbu. Na državnom se referendumu, naime, odluka donosi većinom glasova birača koji su izašli na birališta, tj. nije propisana minimalna izlaznost nužna da bi odluka bila važeća (za razliku od lokalnih referenduma koji su važeći samo ako izađe više od polovice birača). Zakon o prostornom uređenju stoga je moguće srušiti čak i ako na referendum izađe relativno mali broj ljudi.

U čemu je problem?

Iako se protiv Zakona o prostornom uređenju nisu pobunili samo oporbene stranke, već i urbanistička te arhitektonska struka, resorni ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić tvrdi da je otpor bezrazložan. Njegovo je mišljenje da se ovim zakonom uvodi red te podiže razina zaštite prostora.

Protivnici zakona, međutim, upozoravaju na brojne odredbe koje ukazuju na pogodovanje interesima privatnih investitora nauštrb javnog interesa. Zakon će tako omogućiti investitorima gradnju mimo želja i planova jedinica lokalne samouprave; posebno je olakšana gradnja velikih solarnih elektrana te stanova za priuštivo stanovanje.

>>> Hrvatska kreće u rasprodaju prostora

Kampanja koju je uoči izglasavanja “Bačićevih zakona” pokrenula stranka Možemo je vrlo jasno pokazala da potencijal za otpor postoji. Oni su pozvali građane da pišu svojim saborskim zastupnicima te tako izvrše na njih pritisak da glasaju protiv spornog zakona. Preko formulara koji je stranka Možemo postavila na svoju stranicu je u Sabor poslano 50 tisuća emailova.

“Ovakvo ignoriranje građana i struke će imati svoju cijenu jer ako budu na silu izglasali ove zakone koji doslovno omogućuju konačnu rasprodaju naše zemlje, učinit ćemo sve da se ti zakoni sruše, i institucionalno i u suradnji s građanima”, poručila je Sandra Benčić.