Zbog čega trgovački sporazum EU-a i Mercosura izaziva pobunu poljoprivrednika
Poljoprivrednici su u četvrtak prosvjedovali i blokirali Europsku četvrt zbog sporazuma Europske unije s Mercosurom, trgovinskim blokom zemalja Južne Amerike. Potpisivanje sporazuma odgođeno je za siječanj.
Nakon četvrt stoljeća pregovora, čelnici Europske unije (EU) na jučerašnjem samitu u Briselu trebali su odlučiti o konačnom potpisivanju sporazuma s Mercosurom, trgovinskim blokom zemalja Južne Amerike.
Istovremeno, na ulicama briselske Europske četvrti, poljoprivrednici su poslali jasnu poruku što misle o tom trgovinskom sporazumu, a dio prosvjednika pribjegao je i nasilnim radnjama: božićno drvce ispred zgrade Europskog parlamenta (EP) srušeno je i zapaljeno, zajedno s gumama i otpadom; traktorima je blokirana Europska četvrt; krumpiri su poslužili kao “oružje”. Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima [1, 2, 3].
Potpisivanje sporazuma prvotno je bilo planirano za 20. prosinca, ali Europska komisija (EK) odgodila je potpisivanje za siječanj zbog protivljenja dijela država članica, prije svega Francuske i Italije, koje zahtijevaju snažniju zaštitu za domaće poljoprivrednike i strože uvjete suradnje. Točan datum još nije određen, a dio zemalja, prije svega Njemačka i Španjolska, snažno se protive daljnjim odgodama.

Što je Mercosur?
Europski čelnici u četvrtak su, među ostalim, odlučivali hoće li i pod kojim uvjetima potpisati dugoočekivani sporazum EU-a i Mercosura.
Mercosur je trgovinski blok koji su 1991. godine osnovale Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Zemlje Mercosura zajedno čine šesto najveće gospodarstvo na svijetu, s oko 270 milijuna stanovnika.
Europska unija i Mercosur o slobodnoj trgovini pregovaraju od kraja devedesetih, dulje od 25 godina, a ovaj sporazum primarno se odnosi na razmjenu prehrambenih proizvoda. Europska unija trenutačno je drugi najveći trgovinski partner Mercosura, dok je Mercosur deseti najveći trgovinski partner EU-a. U 2024. godini ukupna vrijednost trgovine između Unije i Mercosura iznosila je više od 111 milijardi eura. Više od 80 % te trgovinske razmjene odvijalo se između EU-a i Brazila.
Pregovori o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura formalno su zaključeni 2019. godine, a politički dogovor je postignut 2024. godine. Potpisivanje je trebalo uslijediti u prosincu ove godine, ali Europska komisija nije uspjela pridobiti podršku svih zemalja članica. Nakon potpisivanja još treba biti potvrđen, odnosno ratificiran u Europskom parlamentu.
Zašto sporazum s Mercosurom nailazi na otpor?
Glavni razlog nezadovoljstva europskih poljoprivrednika i dijela država članica je strah od nelojalne konkurencije i pada cijena domaćih proizvoda. Zemlje Mercosura mogu meso (primarno govedinu) i druge prehrambene proizvode proizvesti po znatno nižim troškovima, što bi, prema kritičarima, moglo dovesti do preplavljivanja europskog tržišta jeftinim uvozom i ugroziti prihode domaćih poljoprivrednika.
Dodatno, zabrinutost izazivaju i dijelovi sporazuma povezani sa zaštitom okoliša i klimatskim standardima. Francuska i Italija tako traže strože kriterije koji bi trebali osigurati da uvoz iz Mercosura zadovoljava stroge proizvodne standarde EU-a.

Iz perspektive poljoprivrednika, trgovačkim sporazumom s južnoameričkim blokom se zajedničko EU tržište otvara poljoprivrednim proizvodima čijoj cijeni domaći proizvođači teško mogu konkurirati.
Potrošači se, pak, mogu nadati nižim cijenama uvoznih prehrambenih namirnicama, posebno kvalitetne govedine, koja se u Južnoj Americi uzgaja u velikim količinama. Međutim, istovremeno nastaje još jedan egzistencijalni rizik za održivost domaće poljoprivredne proizvodnje.
Potpisivanje sporazuma je, pod pritiskom poljoprivrednika zabrinutih za svoju budućnost, zasad odgođeno za mjesec dana. Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je imala presudnu ulogu u dogovoru o odgodi sporazuma, kazala je kako europskim liderima to daje dovoljno vremena da saslušaju argumente poljoprivrednika i obećaju im potrebnu pomoć u prilagodbi na nove tržišne uvjete.
Međutim, o otkazivanju trgovačkog sporazuma zasad se ne govori. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da je ovaj sporazum “od ključne važnosti za Europu – ekonomski, diplomatski i geopolitički”.
> > Zašto su traktori opet u Briselu?