Kome prijaviti spaljivanje otpada u prirodi?

Spaljivanje otpada na otvorenom i dalje je česta pojava u mnogim dijelovima Hrvatske, osobito u ruralnim krajevima te na otocima.

Takav način “rješavanja” problema otpada nije bez posljedica – kako upozoravaju iz splitske udruge Sunce, ova praksa ozbiljno ugrožava zdravlje ljudi i životinja te narušava okoliš.

Zeleni telefon udruge Sunce u zimskim je mjesecima mnogo puta zvonio zbog prijava ilegalnog spaljivanja otpada na privatnim i javnim površinama. Problem nije ograničen na fizičke osobe; i pravne osobe ponekad neadekvatno postupaju s otpadom.

Ističu kako spaljivanje otpada izravno ugrožava zdravlje ljudi i životinja, zagađuje zrak, vodu i tlo te narušava osjetljivu ekološku ravnotežu.

“Svaki put kada netko zapali otpad, otrovne tvari koje udišemo ugrožavaju čitavu zajednicu. Razlozi zašto netko spaljuje otpad su različiti. Većina pali otpad iz neznanja, dok drugi pale zbog nebrige pa sve do jednostavnog manjka volje da se otpad zbrine na propisan i siguran način”, navode.

Tiha prijetnja zdravlju i okolišu

Spaljivanje otpada oslobađa niz opasnih kemijskih spojeva. Među najštetnijima su dioksini, furani, spojevi koji u okolišu ostaju desetljećima nakupljaju se u tkivima ljudi i životinja te povećavaju rizik od poremećaja imunološkog sustava, reproduktivnih problema i određenih vrsta karcinoma. Tu su i ugljični monoksid te klorovodik, plinovi povezani s teškim bolestima dišnog sustava i srčanim oboljenjima.

“Emisije nastale izgaranjem sadrže i teške metale poput olova, žive i kadmija. Ove tvari uzrokuju neurološke poremećaje, oštećenja bubrega i sustava imuniteta. Taloženjem u tlu i vodi ulaze u prehrambeni lanac, čime dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i stabilnost ekosustava. Sitne lebdeće čestice duboko prodiru u pluća i krvotok te su osobito opasne za djecu, starije i osobe s respiratornim bolestima. One su izravno povezane s porastom slučajeva astme, bronhitisa i drugih kroničnih bolesti dišnih putova”, ističu iz udruge Sunce.

Nadalje, ispuštanje kiselih plinova tijekom izgaranja dovodi do stvaranja kiselih kiša koje uništavaju tlo, otežavaju opstanak biljaka i nanose veliku štetu vodenim ekosustavima. Takvi procesi dugoročno mijenjaju prirodne cikluse i smanjuju bioraznolikost.

“Osim toga, toksični pepeo koji ostaje nakon spaljivanja predstavlja dodatnu prijetnju. Onečišćuje zemlju i vodu, narušava poljoprivredu i može kontaminirati izvore pitke vode, ugrožavajući na taj način sigurnost hrane i zdravlje ljudi. Dugoročna prisutnost teških metala i otrovnih ostataka u okolišu razara ekosustave, pogoršava kvalitetu zraka i izravno narušava kvalitetu života zajednice.”

Što kaže zakon?

Zakon o gospodarenju otpadom jasno zabranjuje paljenje otpada u okolišu, paljenje otpada na moru, nekontrolirano spaljivanje biljnog otpada te spaljivanje odvojeno sakupljenog otpada namijenjenog recikliranju ili ponovnoj uporabi.

Odredbe zakona, ističu u udruzi, ostavljaju vrlo malo prostora za iznimke.

Za fizičke osobe koje spaljuju otpad predviđene su novčane kazne od 398 do 1328 eura, a osim prekršajnih kazni, zakon predviđa i kaznena djela povezana s opasnim ili većim količinama otpada. U takvim slučajevima počinitelja pravnu osobu može zadesiti i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za svako postupanje kojim se u znatnoj mjeri ugrožava zrak, tlo, voda, more, biljni i životinjski svijet ili zdravlje ljudi.

“Ovi iznosi i kazne jasno pokazuju da država spaljivanje otpada i nepropisno postupanje s otpadom smatra ozbiljnim oblikom ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi. Kazne su stroge jer posljedice mogu biti dugoročne, opasne i često nepovratne”, napominju iz udruge Sunce.

Kome prijaviti?

Ako uoče nepropisno spaljivanje otpada u prirodi, građani mogu sami prijaviti počinitelje. U tom slučaju potrebno je zabilježiti datum i vrijeme, lokaciju te, ako je moguće, prikupiti podatke o počinitelju te fotografirati ili snimiti događaj.

U slučajevima paljenja otpada u privatnim domaćinstvima potrebno je javiti se komunalnom redaru, a ako spaljivanje provode pravne osobe, prijava se šalje inspektoru zaštite okoliša. Može podnijeti anonimno i putem internetske stranice Državnog inspektorata (DIRH).

> > U Dalmaciji Zeleni telefon najčešće zvoni zbog problema s otpadom i morem

Mreža Zelenih telefona

Spaljivanje otpada u prirodi možete prijaviti i putem mreže Zelenih telefona.

Naime, Zeleni telefon udruge Sunce samo je jedan u mreži organizacija koje zajednički pružaju podršku građanima. Prvi Zeleni telefon pokrenut je još 1992. godine kao besplatni servis okolišne udruge Zelena akcija. Kako smo pisali, sustav funkcionira tako da građani putem Zelenog telefona prijavljuju okolišne probleme u svom susjedstvu, a organizacija potom prijave prosljeđuje nadležnim tijelima kako bi se problemi građana što prije riješili.

Osim udruzi Sunce koja pokriva dvije najjužnije, u drugim županijama građani se mogu obratiti ovim udrugama:

• Šibensko-kninska županija: Ekološka udruga Krka-Knin – [email protected]
• Zadarska županija: Eko Zadar – [email protected]
• Primorsko-goranska županija: Žmergo – [email protected]
• Istarska županija: Zelena Istra – [email protected],  [email protected]
• Grad Zagreb, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija: Zelena akcija – [email protected], [email protected]
• Karlovačka i Ličko-senjska županija: Eko Pan – [email protected]
• Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija: Nobilis – [email protected], [email protected]
• Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija: Zeleni Osijek – [email protected]

> > “Što s otpadom?” – nova analiza upire prstom u istok Zagreba