Europska agencija za okoliš izračunala koristi od prilagodbe na klimatske promjene

Ulaganje u povećanje otpornosti poljoprivrede, energetike i prometa na klimatske promjene značajno bi doprinijelo konkurentnosti Europske unije i donijelo brojne društvene koristi.

Poruka je to Europske agencije za okoliš (EEA) koja u svojoj nedavno objavljenoj analizi računa koliko bi točno sredstava trebalo uložiti u ove sektore kako bi se prilagodili izazovima sve toplijeg svijeta.

Potrebna ulaganja kreću se između 53 i 137 milijardi eura godišnje do 2050. godine te dodatnih 59-173 milijarde eura godišnje do 2100. godine, ovisno o tome hoće li temperatura porasti za 1,5 °C do 2 °C ili za 3 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem.

Loša je vijest da je investicijski jaz trenutačno veći od milijardu eura godišnje; trenutačne razine financiranja procjenjuju se na 15-16 milijardi eura godišnje za te sektore. Financiranje dolazi uglavnom iz javnog sektora, na razini EU-a, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ulaganja

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava; sve intenzivnije poplave, suše, toplinski valovi i požari već sad Europskoj uniji  nanose 40-50 milijardi eura štete godišnje. Kada se gleda period od 1980. do 2024., zbog ekstremnih je vremenskih događaja EU izgubila 822 milijarde eura.

Pritom su poljoprivreda, energetika i promet među sektorima najosjetljivijima na klimatske promjene te su im nužne mjere prilagodbe i ublažavanja.

“Prilagodba klimatskim promjenama ne može zamijeniti ublažavanje klimatskih promjena, iako određene mjere mogu donijeti suprotne koristi ublažavanju. Rane i proaktivne mjere prilagodbe ključne su za smanjenje rizika i sprječavanje gubitaka, posebno u srednjoročnom razdoblju. Pravovremeno djelovanje može ojačati otpornost, smanjiti buduće troškove i pomoći zajednicama da se bolje nose s utjecajima klime”, navodi se u analizi.

Kada se je riječ o prednostima prilagodbe, EEA navodi dva koncepta, onaj dvostruke i trostruke dividende.

Dvostruka dividenda odnosi se na ideju da dobro osmišljena ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama mogu istovremeno generirati dvije vrste koristi: ublažavanje i prilagodbu.

Neke od mjera prilagodbe koje mogu doprinijeti ublažavanju su rješenja temeljena na prirodi (npr. obnova močvara štiti od poplava i pohranjuje CO2), poboljšano upravljanje zemljištem, agrošumarstvo i korištenje usjeva otpornih na sušu i vrućine. Tu su i mjere koje poboljšavaju sekvestraciju ugljika i smanjuju emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

Kada je riječ o održivom prometu i infrastrukturi, EEA navodi kako bi ceste, mostovi i željezničke pruge trebali biti otporni na poplave i vrućinu. Elektrificirani i prošireni javni prijevoz mogao bi smanjiti korištenje fosilnih goriva, a zelena infrastruktura i urbano zasjenjivanje pomoći u upravljanju poplavama i vrućinom te istovremeno smanjiti potražnju za energijom. Gradovi bi također trebali uvesti pametne prometne sustave koji održavaju protok prometa tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta te tako smanjuju zagušenja i potrošnju goriva.

Nadalje, trebalo bi ulagati i u energetski učinkovite i klimatski otporne zgrade te primjenjivati mjere koje smanjuju potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Mjere je potrebno provesti i u segmentu skladištenja i distribucije energije kako bi se povećala integracija obnovljivih izvora energije.

Koncept trostruke dividende odnosi se na, ne samo izbjegavanje gubitaka, već i oslobađanje gospodarskog potencijala te stvaranje novih koristi, kao što su poboljšanja u bioraznolikosti, kvaliteti zraka i vode, javnom zdravstvu, turizmu, socijalnom stanovanju itd.

Korist

Očekuje se da će se ekstremni događaji povezani s promjenom klime intenzivirati, što će dovesti do daljnjih ekonomskih gubitaka.

Zbog toga EEA ističe da bi prilagodba klimatskim promjenama i otpornost bile najučinkovitije, moraju se dogoditi rano, a idealno sada. U svojoj analizi navode kako ulaganje u prilagodbu klimatskim promjenama, iako se na prvu čini visokim, donosi koristi gospodarstvu i društvu koje nadilaze samo izbjegavanje gubitaka od ekstremnih događaja.

Prema studiji Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, prilagodba rastućim rizicima od poplava na obali u EU donijela bi 6 eura za svaki uloženi euro.

Slično sugerira i studija Svjetskog instituta za resurse koja se odnosi na globalnu razinu; svaki američki dolar uložen u prilagodbu može donijeti preko deset dolara koristi tijekom razdoblja od deset godina te ostvariti prosječni povrat od 27% po projektu.