Novi prosvjed protiv mega-farme pilića: “Stranom investitoru profit, Hrvatskoj katastrofa”

Ako se ostvare planovi investitora o otvaranju mega-klaonica i farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, to će se pretvoriti u katastrofu. Taj prostor ne može izdržati industrijske komplekse u razmjerima u kojima su planirani, upozoreno je u petak tijekom prosvjedne akcije ispred Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Udruge Zelena akcija i Prijatelji životinja te četiri građanske inicijative iz različitih općina i gradova u kojima se planiraju projekti upozorili su na plan o izgradnji 18 farmi i klaonica pilića. Trenutačno se provode postupci procjene utjecaja na okoliš, a okolišne udruge i građanske inicijative od Ministarstva traže da projekte obustave i donesu rješenja da oni nisu prihvatljivi za okoliš.

Put u ekološku katastrofu

“Javne rasprave o projektima koje se provode predstavljaju puko ispunjavanje formalnosti jer se građanima i lokalnim zajednicama ne daju odgovori na njihove primjedbe i pitanja. Zato tražimo konkretne odgovore, jer se ne zna o kakvim se tu točno kapacitetima radi. Dapače, lokalnu zajednicu se uvjerava da takvi predimenzionirani zahvati predstavljaju dobrobit za zajednicu i županiju i pravi put u razvoj. Činjenice i razna istraživanja pokazuju upravo suprotno, da ovo ne predstavlja nikakav pozitivan razvoj, nego put u ekološku katastrofu”, istaknula je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.

Podsjetimo, oko na Sisačko-moslavačku županiju “bacila” su dvojica investitora. Prvi je Ukrajinac Andrii Matiukha, poznatiji kao direktor tvrtke Favbet koja posjeduje niz kladionica, ali i vlasnik peradarske tvrtke Pipo iz Čakovca. Matiukha je, kao što smo na Faktografu već pisali, osnivač firme Premium Chicken Company (PCC), ulagača na području Sisačko-moslavačke županije.

Drugi investitor, također Ukrajinac Jurij Kosiuk, vlasnik je tvrtke MHP, kojega zovu kraljem piletine jer se radi o vodećem uzgajivaču pilića u Europi i osmom u svijetu. Kosiuk je u međuvremenu navodno odustao od megafarme u Sisačko-moslavačkoj županiji i usredotočio se na ulaganja u Španjolsku, ali iz Zelene akcije upozoravaju kako nitko nije dobio potvrdu da su njegovi projekti uistinu stopirani.

Tvrtka Premium Chicken Company projekt razvija od 2019., a 2021. je počela s realizacijom. Planira se godišnja proizvodnja od 150 tisuća tona piletine ili 94 milijuna komada pilića godišnje. I Kosiukova grupacija planirala je proizvodnju od 150 tisuća tona piletine godišnje.

Za usporedbu, sadašnja hrvatska godišnja proizvodnja ukupno broji oko 75 tisuća tona piletine te pokriva najveći dio naših potreba, tj. preko tri četvrtine.

Pobuna u Sisačko-moslavačkoj županiji

Već godinu dana traju prosvjedi građanskih inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani” i “Zaštitimo Sisak”. Također, bune se i mještani Velike Ludine, Potoka, Lekenika, Petrinje i drugih mjesta u toj županiji. Siščani se protive izgradnjama mega-klaonice peradi i bioplinskog postrojenja u industrijskoj zoni Sisak Jug u Capragu, a u drugim mjestima traje borba protiv projekta izgradnje niza peradarnika u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada su prosvjedovali prošle godine, Siščani su upozoravali na ogromne “ekološke, demografske i zdravstvene posljedice” na grad Sisak i Sisačko-moslavačku županiju.

Ukazivali su na brojne probleme poput nesnosnog smrada pilića koji bi se širio cijelim područjem središnje Hrvatske, potrošnje četiri milijuna litara pitke vode dnevno samo u Sisku, potencijalne zagađenosti Kupe, Save, Lonje i podzemnih tokova, tanka sa 60 tona amonijaka u blizini gusto naseljenih Capraga i Novog Pračna, 620 tona zaklanih pilića dnevno i biootpada koji bi time nastajao, emisije štetnih plinova od kojih neki iznimno zaudaraju, kao i 122 tona otpadnog toksičnog mulja dnevno koji bi nastajao u klaoničkim proizvodnim procesima.

“Takav intenzivan način uzgoja peradi u usporedbi s tradicionalnim uzgojem ima vrlo nepovoljan utjecaj na tlo, zrak i vode, a uzrokuje trajni gubitak šumskog i poljoprivrednog zemljišta te utječe na globalne emisije stakleničkih plinova”, istaknula je Šumanovac.

Protiv projekta se ne bude samo građani zabrinuti za svoje zdravlje i okoliš. Ni Odbor za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore ga ne podržava.

“Odbor za peradarstvo ne podržava te megaprojekte ukrajinskih investitora jer bi to značilo da naši domaći peradari dolaze pod jedan veliki upitnik. Oni neće moći konkurirati sa svojim načinom proizvodnje tim megaprojektima”, kazao je Dražen Čurila za Dnevnik Nove TV.

Udruge peradara smatraju da megalomanski projekt prijeti uništenju peradarstva i proizvodnje piletine u Hrvatskoj kao rijetkoj gotovo samodostatnoj grani gospodarstva.

Premium Chicken Company, s druge strane, obećava kako planira prodavati tek do deset posto proizvedenog pilećeg mesa na hrvatskom tržištu, a ostatak izvoziti – 30 posto planira se plasirati na europska tržišta, 30 posto u arapske zemlje, a 30 posto na azijska tržišta, posebno u Kinu.

Građani protiv devastacije okoliša

Tijekom akcije ispred Ministarstva, Ivanka Cestarić iz Lekenika kazala je kako je njena općina najugroženija objektima i kako se u njoj planiraju najveći zahvati. Samo dio naselja općine Lekenik ima vodovod i kanalizaciju, a niti jedno naselje nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

“Količine vode koje su potrebne za proizvodnju, održavanje prostora farme i pratećih objekata su ogromne! Osim potrošnje pitke vode, dolazi do stvaranja velikih količina stajskog gnoja, otpadnih voda te različitog neopasnog i opasnog otpada. Kumulativni utjecaj svih projekata očekuje se kroz povećanje frekvencije prometa uslijed izgradnje te, shodno tome, povećanje buke, emisija prašine i stakleničkih plinova. Kako bi omogućila investiciju, Općina Lekenik je pokrenula izmjene prostornog plana unatoč protivljenju stanovništva”, poručila je Cestarić.

Snježana Sužnjević Vago ispred inicijative “Siščani ne žele biti smetlišćani” upozorila je kako nisu dobili odgovore na prigovore na studiju utjecaja na okoliš, koja je na kraju dobila pozitivno rješenje od Ministarstva.

“Nisu dobro pročitali naše prigovore na Studiju utjecaja na okoliš, niti smisleno i argumentirano odgovorili na njih. Nisu odgovorili na naše zajedničke zahtjeve za obustavom postupka procjene studije utjecaja na okoliš jer projekt nije usklađen s prostorno planskom dokumentacijom Grada Siska i potpuno je neizvediv u pogledu ishođenja građevinske dozvole”, izjavila je Sužnjević Vago.

Na brojne probleme upozorio je i Damir Rossini iz Sunje gdje se planira gradnja četiri objekta za uzgoj pilića ukupnog godišnjeg kapaciteta blizu 15 milijuna pilića, bez jasnih podatka o dostatnosti vode te bez osiguranih načina zbrinjavanja gnoja i otpadnih voda.

Rossini upozorava kako je Sunja blizu Lonjskog polja, a dio je i zaštićene ekozone Sunjskog polja, te da postoji velika opasnost od izlijevanja otpadnih voda i drugog otpada. Uz sve to, planirana potrošnja vode od nekih 200 tisuća kubika uvelike nadmašuje godišnju potrošnju vode od 12 tisuća kubika cijele općine Sunja.

Otpad koji se po studiji utjecaja na okoliš ne bi zadržavao na području općine Sunja navodno bi se vozio u Sisak, ali Rossini ističe kako bi otpad odvozile tisuće podugovarača. Razlamanje odvoza otpada na tisuće i tisuće kamiona potencijalno može povećati rizik i od nelegalnog odvoza otpada, ali i onemogućiti pravilni i pravovremeni nadzor.

“Samo klaonički kompleks u Sisku ima kapacitet klanja više od 82 milijuna pilića godišnje, uz predviđenu potrošnju pitke vode dostatne za potrebe 65 posto stanovnika Siska. Razmjer samo jednog projekta je zastrašujući, zamislite desetke takvih projekata smještenih u tkivu naselja, tik do škola, vrtića, domova zdravlja, stambenih zona i zaštićenih prirodnih područja. Osim što intenzivan uzgoj peradi može imati vrlo nepovoljan utjecaj na tlo, zrak i vode te uzrokuje trajan gubitak šumskog i poljoprivrednog zemljišta, ugrozio bi se i opstanak 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava”, upozorila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.

Rossini kaže kako je “teško zamisliti veći ekološki horor od ovoga koji se planira u Sisačko-moslavačkoj županiji”.

“Županija se pretvara u veliki kokošinjac, a to se pokušava prikazati kao da će taj projekt postati nositelj budućeg razvoja županije. Kako tako jedna primitivna industrija može biti nositelj bilo čega? To je nešto što šteti i ljudima, tlu, zraku, životinjama, svima. I bit će nositelj razvoja Sisačko- moslavačke županije?”, pita se Rossini.

Investitoru zarada, građanima šteta

U plaćenom intervjuu u Telegramu Matiukha je kazao kako se za Sisačko-moslavačku županiju odlučio jer “smatra da je ta županija idealna za investicije ove veličine”. Ukrajinski investitor ističe i “stratešku poziciju” županije i “proaktivnost” lokalne uprave.

Građani Sisačko-moslavačke županije s time se ne slažu. Jasno im je kakve će koristi od svega imati investitor, ali plaše se da će cijena biti narušena kvaliteta života i zdravlja u njihovom kraju.

“Već sada imamo problema s promjenom klime i negativnim utjecajem na okoliš i ljude vezano uz skladište podzemnog plina u Okolima. Tu bi moglo doći do velikih ekoloških problema. Što će se desiti kada nam izgrade farmu kapaciteta više od 30 milijuna pilića godišnje i enormnim količinama stajskog gnoja koji tamo nastaje te klaonicom i klaoničkim otpadom? Dotad, ministarstva kojima postavljamo ova pitanja prebacuju odgovornost jedni na druge”, kazala je Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine gdje se planira ogromna farma i klaonica pilića.

“Brojke su strašne. Nažalost, posljedice mogu biti još strašnije. Govorimo zaista o jednoj nacionalnoj ekološkoj katastrofi. Ono što se danas događa tamo, sutra se može događati bilo gdje u Hrvatskoj. Obrazac je isti, mijenja se samo lokacija. Nijedan građanin kojemu je stalo do budućnosti ove zemlje ne smije žmiriti pred ovim. Radi se o vanjskom profitu koji će uzeti novac, a Hrvatskoj ostaviti ekološku katastrofu koja se nastavlja iz godine u godinu. Ovo ne smije proći”, zaključio je Luka Oman iz Prijatelja životinja.