Klimatska cijena čarter turizma na Jadranu: 40 000 tona CO2 po sezoni

Gotovo 4500 plovila, koliko ih broji hrvatska čarter flota, u jednoj turističkoj sezoni emitira između 30 000 i 40 000 tona ugljikova dioksida (CO2). Procjena je to temeljena na prvom znanstvenom istraživanju emisija iz nautičkog čarter sektora u Hrvatskoj.

Studiju su proveli Institut za turizam, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje te splitska organizacija Green Sail, a rezultati se temelje na analizi 160 plovila iz nekoliko marina u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Podaci dobiveni na tom manjem uzorku potom su prošireni na veću populaciju kako bi se dobila procjena ukupne vrijednosti.

Odabrane županije, naime, čine gotovo polovicu (48,7 posto) ukupnog prihoda od nautičkih luka u Hrvatskoj, što ih čini reprezentativnim područjem za pilot-analizu.

Hrvatska čarter flota i njezin klimatski otisak

Čarter (eng. charter) u nautičkom turizmu podrazumijeva komercijalni najam plovila na određeno vrijeme, najčešće na tjedan dana, u turističke svrhe.

Istraživanje je obuhvatilo jedrilice, motorne jahte i katamarane duljine od 10 do 20 metara. Iako se jedrilice često percipiraju kao “zeleni” oblik turizma, većina plovila u praksi redovito koristi dizelske ili benzinske motore – pri isplovljavanju, uplovljavanju, u razdobljima bez vjetra, kao i za napajanje sustava na brodu.

Znanstvenici su koristili podatke o satima rada motora, potrošnji goriva i tehničkim specifikacijama plovila, koje su prikupili od čarter kompanija i skipera u 2023. i 2024. godini, kroz pilot-projekt udruge Green Sail i njezinu platformu za izračun ekološkog otiska.

Emisije su izračunate primjenom takozvane “Tier 1” metodologije, pristupa koji se temelji na količini potrošenog goriva i općim faktorima emisija za pojedine vrste motora i goriva. Riječ je o metodološki prihvaćenom, ali osnovnom pristupu, koji daje procjenu emisija. Preciznije metode (“Tier 3” metodologija) podrazumijevaju izravna mjerenja u stvarnim uvjetima rada motora.

Autori istraživanja ističu da je jedan od ključnih izazova bio nedostatak sustavno prikupljenih podataka o potrošnji goriva. Na obalnim benzinskim postajama gorivom se opskrbljuju različite vrste plovila, od privatnih i ribarskih brodova do glisera i jet-skija, zbog čega nije moguće administrativno izdvojiti potrošnju isključivo čarter flote. Rekreacijska plovila pritom su često nedovoljno zastupljena u nacionalnim inventarima emisija i europskim statističkim bazama podataka poput Eurostata.

> > Jadrolinijini električni brodovi – gdje je zapelo?

Katamarani su najkritičniji

Analiza je pokazala značajne razlike među tipovima plovila. Katamarani su činili oko 35 posto analiziranog uzorka, ali su generirali gotovo 60 posto ukupnih emisija.

U prosjeku troše 12,8 litara goriva na sat, gotovo dvostruko više od plovila s jednim motorom, koja prosječno troše 6,8 litara na sat. Osim toga, katamarani bilježe i nešto veći broj radnih sati motora tijekom sezone.

Njihov relativno velik emisijski otisak posebno je zanimljiv s obzirom na trend rasta potražnje za katamaranima na tržištu čartera. To znači da struktura flote, a ne samo njezina ukupna veličina, postaje klimatski važan faktor.

> > Nautički turizam u Jadranu uništava “pluća Mediterana”

Rješenje je dekarbonizacija pomorskog turizma

Istočna obala Jadrana jedno je od najintenzivnije korištenih područja za nautički turizam na Mediteranu. Tijekom ljetnih mjeseci, kada je promet najveći, emisije iz motora mogu utjecati na kvalitetu zraka u obalnim gradovima i lukama, osobito u zatvorenim uvalama i marinama s ograničenom cirkulacijom zraka.

Iako emisije čarter flote čine relativno malen udio u ukupnim nacionalnim emisijama stakleničkih plinova, riječ je o sektoru koji dosad nije bio sustavno kvantificiran. Upravo to ovoj studiji daje dodatnu važnost – ona predstavlja prvi kvantitativni uvid u klimatski otisak čarter segmenta hrvatskog nautičkog turizma.

Rezultati dolaze u trenutku kada se sve snažnije zagovara dekarbonizacija pomorskog turizma. “Plan Bleu”, razvojni plana za Mediteran u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP), poziva na prijelaz na niskougljična i obnovljiva goriva, razvoj infrastrukture za punjenje električnih plovila te strože standarde emisija za rekreacijska i turistička plovila. Među preporučenim mjerama su i energetski učinkovitiji motori, optimizirani dizajn trupa, elektrifikacija luka i marina te fiskalni poticaji koji favoriziraju električnu energiju u odnosu na fosilna goriva.

Autori prve domaće pilot studije o emisijama čarter segmenta hrvatskog nautičkog turizma naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima i preciznijim mjerenjima emisija u stvarnim uvjetima. Naime, bez sustavnog praćenja potrošnje goriva i emisija, sektor nautičkog turizma teško je uključiti u šire klimatske strategije i politike smanjenja emisija.

U kontekstu daljnjeg razvoja čarter turizma i sve većeg udjela energetski zahtjevnijih plovila, pitanje emisija iz rekreacijskih brodova moglo bi postati relevantno ne samo za lokalnu kvalitetu zraka, već i za ostvarivanje dugoročnih klimatskih ciljeva Hrvatske.

> > O dekarbonizaciji brodskog prometa