Rudarski lobisti žele oslabiti europsku Direktivu o vodama
Nova analiza portala DeSmog upozorava na rastući pritisak rudarske industrije na europske institucije da oslabe Direktivu o vodama, što otvara pitanje o smjeru u kojem bi se mogli mijenjati europski propisi o zaštiti voda.
Lobisti rudarske industrije nastoje oslabiti europsku Okvirnu direktivu o vodama, a u protekloj su godini znatno intenzivirali sastanke s predstavnicima europskih institucija.
Otkriva to analiza portala DeSmog, koja navodi da su ti sastanci prethodili objavi Akcijskog plana ResourceEU – strateškog dokumenta Europske komisije u kojem se najavljuje “pregled i revizija” Okvirne direktive o vodama.
Dokument, objavljen u prosincu 2025. godine, ima za cilj potaknuti eksploataciju minerala ključnih za razvoj tehnologija u sektorima čiste energije i obrane. Europska unija trenutačno uvelike ovisi o uvozu tih sirovina, najviše iz Kine.
> > Dokumenti otkrivaju kako američka fosilna industrija sabotira europske klimatske politike
Čak 108 sastanaka rudarskog lobija i predstavnika EK
Prema podacima iz registra transparentnosti EU-a, koje analizira DeSmog, rudarski lobisti održali su dvostruko više sastanaka od predstavnika Europskog ureda za okoliš, vodeće mreže organizacija za zaštitu okoliša.
Naime, članovi industrijskog udruženja Euromines održali su 108 sastanaka s predstavnicima Komisije u protekloj godini, u odnosu na 30 godinu ranije. DeSmog je zabilježio i najmanje osam sastanaka izravno povezanih s Akcijskim planom ResourceEU, dodatnih 19 o kritičnim sirovinama te dva o vodi. Godinu ranije takvih je sastanaka bilo devet, što znači da se njihov broj povećao za oko 220 posto.
Najaktivniji su pritom bili švedski akteri, koji su održali šest sastanaka o rudarstvu s kabinetom Jessike Roswall, europske povjerenice za okoliš i otpornost voda. Roswall je ranije, prilikom predstavljanja Akcijskog plana ResourceEU, izjavila da bi Europska unija trebala više koristiti vlastite prirodne resurse, ali i upozorila na neizvjesnosti oko izdavanja novih dozvola zbog različitih okolišnih zakonodavstava.
Uz sastanke s predstavnicima europskih institucija, Euromines je prošle godine objavio i vlastiti prijedlog izmjena, u kojem poziva na ublažavanje pravila o izdavanju vodnih dozvola. U njemu se, među ostalim, dovodi u pitanje zahtjev da sva vodna tijela postignu dobro stanje do 2027. godine.
Kakve su reakcije?
Rudarska industrija smatra da je ublažavanje propisa ključno za povećanje eksploatacije kritičnih sirovina. Okolišne organizacije upozoravaju, pak, da bi takve promjene mogle ubrzati projekte koji zagađuju rijeke i jezera ispuštanjem otrovnih kemikalija i teških metala.
Claire Baffert, viša službenica za politiku EU-a pri WWF-u, smatra da su glasovi industrije nerazmjerno zastupljeni u ključnim raspravama o rudarstvu.
“Iako je Komisija obećala preispitati i revidirati Okvirnu direktivu o vodama ‘uzimajući u obzir doprinose dionika’, uključivanje dionika bilo je neujednačeno, netransparentno i neuravnoteženo.”
Zabrinutost dijele i pojedini zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu. Zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Jutta Paulus, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), upozorava da bi slabljenje propisa kroz reviziju poslalo “razoran signal” javnosti o prioritetima Europske unije.
“Slabljenje ključnog zakonodavstva kako bi se ubrzale ekstraktivne aktivnosti nosi rizik poruke da su okolišni standardi podložni pregovorima kada su industrijski interesi dovoljno snažni. To bi također bilo u suprotnosti s logikom Europskog zelenog plana. Zelena tranzicija trebala bi uskladiti klimatsku neutralnost s očuvanjem okoliša – a ne zamijeniti jednu krizu drugom. Strateška autonomija u sirovinama ne smije ići na štetu europske vodne sigurnosti”, kazala je za DeSmog.
Rizik od “vodnog bankrota”
Od početka drugog mandata Ursule von der Leyen, Europska komisija predložila je niz paketa pojednostavljenja propisa, tzv. omnibus mjera, kojima se ublažavaju pojedini okolišni zahtjevi, uključujući one za poljoprivredu i uporabu kemikalija (Politico).
Dok Komisija ide u smjeru smanjenju okolišnih propisa, Ujedinjeni narodi (UN) u najnovijem izvješću iz siječnja pozivaju na strožu regulaciju industrija poput rudarstva kako bi se zaštitili vodeni sustavi, upozoravajući na rizik od globalnog “vodnog bankrota”.
Glasnogovornik Europske komisije izjavio je za DeSmog da će u okviru revizije razmotriti zakonodavne promjene koje bi potaknule kružnost i pristup kritičnim sirovinama, uz očuvanje okoliša i zdravlja ljudi.
Komisija planira objaviti smjernice do kraja mjeseca, dok bi se konkretne promjene trebale dogovoriti do kraja lipnja.