Svjetska meteorološka organizacija: Energetska ravnoteža Zemlje je poremećena
Svjetska meteorološka organizacija u novom izvješću upozorava na sve razornije posljedice klimatskih promjena. Temperatura raste, oceani se zagrijavaju, sve je više materijalne i zdravstvene štete. UN upozorava da se odlučna klimatska akcija više ne može odgađati.
Zemljina klima sve više klizi u neravnotežu.
Ekstremni događaji diljem svijeta – intenzivne vrućine, obilne kiše i tropske ciklone – doveli su do poremećaja koji utječu na milijune ljudi te uzrokuju milijarde dolara ekonomske štete.
Upozorenje je to iz najnovijeg izvješća o stanju globalne klime koje je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i u kojem se potvrđuje da je u periodu od 2015. do 2025. zabilježeno najtoplijih 11 godina u povijesti mjerenja.
Pritom je 2024. godina, obilježena fenomenom El Niño, zabilježena kao najtoplija – 1,55 °C iznad prosjeka perioda od 1850. do 1900.
Izvješće WMO-a temelji se na podacima nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, regionalnih klimatskih centara WMO-a, partnera Ujedinjenih naroda i desetaka stručnjaka.
“Globalna klima je u izvanrednom stanju i Zemlja je gurnuta izvan svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj treperi crveno. Čovječanstvo je upravo izdržalo jedanaest najtoplijih godina u povijesti. Kada se povijest ponavlja jedanaest puta, to više nije slučajnost. To je poziv na djelovanje”, rekao je povodom objave izvješća glavni tajnik UN-a António Guterres.
Energetska bilanca, oceani i ledenjaci
Ovogodišnje izvješće prvi put uključuje i energetsku neravnotežu Zemlje koja je, izračunali su meteorolozi, najviša od 1960. godine.
Naime, Zemljina energetska bilanca jedan je od ključnih klimatskih pokazatelja; mjeri brzinu kojom energija ulazi i napušta Zemljin sustav. Kada je klima stabilna, energija koja dolazi od Sunca je otprilike ista kao i količina izlazne energije.
Međutim, povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi, poremetilo je taj balans zbog čega na Zemlji ostaje višak energije.
Pritom se većina pohranjuje u oceanima (91%) čija se stopa zagrijavanja više nego udvostručila u periodu 2005.-2025. u odnosu na period od 1960. do 2005. godine. Ostatak zagrijava atmosferu (1%), kopno (5%) te ledenjake (3%).
Protekle je godine toplina oceana na dubini od 2.000 metara dosegnula rekordnu razinu.
Zagrijavanje oceana utjecalo je i na njegove površinske pH vrijednosti. Znanstvenici pretpostavljaju da su one danas najmanje u zadnjih 26.000 godina. Zakiseljavanje oceana, navodi se u izvješću WMO-a, šteti biološkoj raznolikosti, ekosustavima i proizvodnji hrane iz akvakulture.
Globalno zatopljenje krivac je i za gubitak ledenjaka; u hidrološkoj godini 2024./2025. gubitak njihove mase bio je među pet najgorih ikad zabilježenih, čime se nastavlja trend ubrzanog gubitka mase kojem svjedočimo od početka mjerenja 1950. godine. Znanstvenici računaju da se osam od 10 godina s najvećim gubitkom ledenjaka dogodilo od 2016. godine naovamo. Područja u kojima su tijekom protekle godine zabilježeni velik gubici su Island i pacifička obala Sjeverne Amerike.
Kada je riječ o arktičkom i antarktičkom morskom ledu, njegova je prosječna godišnja razina bila najniža odnosno druga najniža otkad postoje mjerenja.
Ocean koji se zagrijava te otapanje leda uzrokuju dugoročni porast globalne srednje razine mora, koji se, navode znanstvenici, ubrzao od početka satelitskih mjerenja 1993. godine. Tako je 2025. godine globalna srednja razina mora bila usporediva s rekordno visokim razinama zabilježenim godinu ranije, 2024. godine. Bila je 110 milimetara viša nego 1993. godine.
Posebno je zabrinjavajuće što se podizanje razine mora ubrzava: između 1993. i 2011. prosječna globalna razina mora rasla je brzinom od 2,65 milimetara godišnje; od 2012. raste brzinom od 4,75 milimetara godišnje.
Takav trend, navode znanstvenici, oštećuje obalne ekosustave i rezultira salinizacijom i poplavama podzemnih voda. Prema projekcijama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), zagrijavanje oceana i porast razine mora nastavit će se stoljećima.
Utjecaj na zdravlje
Autori dodatno navode kako klimatske promjene imaju širok utjecaj na smrtnost, ekosustave i zdravstvene sustave te pojačavaju rizike kao što su bolesti koje se prenose vektorima i vodom.
Pritom se denga ističe kao najbrže rastuća bolest na svijetu koju prenose komarci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko polovice svjetske populacije je u opasnosti, a prijavljeni slučajevi trenutačno su najveći ikad zabilježeni.
Veliki problem je i toplinski stres; više od jedne trećine globalne radne snage (1,2 milijarde ljudi) svake se godine suočava s rizikom od vrućine na radnim mjestima, posebno onih u poljoprivredi i građevinarstvu. Osim utjecaja na zdravlje, to dovodi do gubitaka u produktivnosti i nemogućnosti privređivanja.
Unatoč tome, od 2023. godine samo oko polovice zemalja pruža usluge ranog upozoravanja na toplinu prilagođene potrebama zdravstvenog sektora, a još manje ih je u potpunosti integriralo klimatska predviđanja u procese donošenja odluka u sektoru zdravstva.
Ovisnost o fosilnim gorivima
Glavni uzrok poremećenoj klimi su, dakako, antropogene emisije stakleničkih plinova.
Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi u 2024. godini dosegla je najvišu razinu u posljednjih 2 milijuna godina, a metana i dušikovog oksida najviše razine u posljednjih 800.000 godina. Podaci stanica za njihovo praćenje pokazuju da su se razine tih stakleničkih plinova nastavile povećavati u 2025. godini.
Glavni tajnik UN-a Guterres iskoristio je objavu izvješća kako bi još jednom podsjetio na krivce.
“I u ovom dobu rata, klimatski stres također otkriva još jednu istinu: naša ovisnost o fosilnim gorivima destabilizira i klimu i globalnu sigurnost. Današnje izvješće trebalo bi doći s oznakom upozorenja: klimatski kaos se ubrzava, a kašnjenje je smrtonosno”, rekao je čelni čovjek UN-a.