Toksične luke Europe i budućnost trajektnog prijevoza

Trajekti igraju ključnu ulogu u povezivanju europskih otoka s kopnom, no mnogi su zastarjeli i zagađuju okoliš, što ih čini štetnima i za klimu i za zdravlje ljudi koji žive u blizini luka. Međutim, više od polovice trajekata u Europskoj uniji (EU) moglo bi se elektrificirati u kratkom roku.

Zaključci su to izvješća koje je početkom ožujka objavila nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) sa sjedištem u Briselu.

“Zastarjela flota od gotovo 2000 brodova provodi više od 60 % vremena unutar 5 nautičkih milja od gusto naseljenih lučkih područja. Tako europska trajektna flota značajno doprinosi zagađenju zraka na obali i emitira 15,3 milijuna tona stakleničkih plinova”, navode autori.

Različite regije, različita pravila

Prosječni europski trajekt star je 26 godina, a gotovo četvrtina trajekata u EU starija je od 30 godina. Međutim, starost i dizajn trajekata razlikuju se ovisno o regiji.

Kako je navedeno u izvješću, trajekti u mediteranskoj regiji (koja je najprometnija) veći su i stariji, a promet značajno varira ovisno o sezoni.  Nasuprot tome, trajekti u Baltičkom i Sjevernom moru uglavnom su mlađi, prometuju na kraćim i frekventnijim rutama te već dulje vrijeme provode strože kontrole emisija sumpornih (SOx) i dušikovih oksida (NOx), za razliku od brodova na Mediteranu.

Kontrola emisija sumpornih i dušikovih oksida u pomorskom prometu važna je zbog zaštite kvalitete zraka, kao i zdravlja ljudi u lukama i priobalnim područjima.

Brodovi koji plove u takozvanim područjima kontrole emisija sumpora (SECA) moraju koristiti goriva s niskim udjelom sumpora ili sustave za smanjenje emisija. Isto vrijedi i za brodove koji plove u tzv. područjima kontrole emisija dušikovih oksida (NECA) – moraju koristiti motore i tehnologije koje značajno smanjuju emisije dušikovih oksida.

Sredozemno more je u svibnju 2025. godine proglašeno područjem kontrole emisija sumpornih oksida (Med SOx ECA), što obvezuje brodove na korištenje goriva s udjelom sumpora od najviše 0,10 %,  umjesto dosadašnjih 0,50 %. Prema Međunarodnoj konvenciji za sprječavanje zagađenja mora od brodova (MARPOL), koju je donijela UN-ova Međunarodna pomorska organizacija (IMO), očekuje se da će ta mjera značajno smanjiti zagađenje zraka i koncentraciju lebdećih čestica PM2.5 u ovoj regiji. Emisije dušikovih oksida zasad ne podliježu strožim ograničenjima.

Što se tiče pogona, velika većina trajekata koristi motore s unutarnjim izgaranjem (ICE) na dizelsko gorivo, dok manji udio koristi i ukapljeni prirodni plin (LNG), pokazuje izvješće. Dizelsko-električni brodovi također koriste fosilna goriva za pogon, ali za napajanje generatora koji proizvodi električnu energiju, koja zatim pogoni električne motore. Hibridni brodovi kombiniraju dva ili više izvora, najčešće dizelski motor i električni pogon, odnosno baterije. Oni čine 7 % europske flote, dok potpuno električni brodovi na baterije čine dodatnih 2 %.

Na razini Europske unije trajekti podliježu istom klimatskom i okolišnom zakonodavstvu kao i drugi putnički brodovi. Uredba FuelEU Maritime, na snazi od 2025. godine, predviđa postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova za brodove veće od 5000 bruto tona, uz poticanje korištenja tehnologija s nultim emisijama, uključujući elektrifikaciju.

Ipak, dio putničkih linija, kao što su one prema manjim otocima, ima privremena izuzeća do kraja 2029. godine. Osim toga, od 2030. godine veliki će trajekti morati koristiti obalno napajanje električnom energijom tijekom boravka u lukama, čime se dodatno smanjuju emisije u priobalnim područjima, istaknuto je u izvješću.

Kuda plovi europska i domaća električna flota?

Tih 2 % potpuno električnih trajekata, prema izvješću, zasad plovi morima sjeverne Europe, na kratkim i fiksnim rutama. Na Mediteranu, pak, postoje pilot-projekti, o čemu smo ranije pisali.

Španjolska brodarska kompanija Baleària najavila je početkom 2025. godine razvoj dvaju električnih putničkih brodova na liniji Tarifa (Španjolska) – Tangier Ville (Maroko). Baleària projekt razvija u javno-privatnom partnerstvu, a početak plovidbe planiran je za 2027. godinu. Grčka priprema pilot projekt TESLA namijenjen elektrifikaciji jednog od četiri trajekta koji plove na relaciji Paros – Antiparos. Ključni partner na projektu je lokalna kooperativa koja upravlja trajektnim prometom između ta dva otoka, uz podršku i financiranje Europske unije. Planirani početak plovidbe je u 2026. godini.

Kad je riječ o elektrifikaciji “bijele flote”, Jadrolinija je iskorak prema elektrifikaciji prvi put najavila 2022. godine. U proces elektrifikacije ušla je iz više razloga: zbog europskih klimatskih politika koje predviđaju smanjenje emisija u prometu, domaćih strateških dokumenata koji potiču dekarbonizaciju javnog prijevoza, kao i operativnih razloga – održavanje starih brodova sve je skuplje i tehnički zahtjevnije. Nakon pogibije trojice mornara 2024. godine na putničkom brodu Lastovo, otvoreno je i pitanje sigurnosti starih brodova.

> > Kako dekarbonizirati brodski promet

Predviđena je gradnja triju brodova, koji bi trebali ploviti na državnim linijama Mali Lošinj-Susak, Šibenik-Vodice i Suđurađ-Dubrovnik, ali nijedan od najavljenih električnih brodova još nije zaplovio Jadranom.

Autori izvješća ističu, pak, da bi se do 2035. godine više od polovice trajekata u Europskoj uniji moglo elektrificirati koristeći postojeće baterijske tehnologije te postati isplativije od trajekata na fosilna goriva.

“Elektrifikacija je i ekonomski isplativa. Električni trajekti već su jeftiniji za pogon na mnogim linijama, a u narednim godinama još će više trajekata postati cjenovno konkurentno. S prosječnom dobi trajekata u Europi od 26 godina, sada je pravo vrijeme za čistu obnovu”, objašnjava Felix Klann, stručnjak za pomorsku politiku u organizaciji T&E.

> > Jadrolinijini električni brodovi – gdje je zapelo?

Problem domaćih linija na Mediteranu

Prema analizi, 1043 europska trajekta emitirala su 2023. godine 15,3 milijuna tona CO2 ekvivalenta, pri čemu se 88 % odnosi na CO2, a 9 % na crni ugljik, odnosno čađu. Nastaje kao posljedica nepotpunog izgaranja i u atmosferi se zadržava kratko, između 4 i 12 dana. Međutim, učinak zagrijavanja je i do 1500 puta snažniji od CO2 po jedinici mase te ima negativan (izravni i neizravni) učinak po klimu, zdravlje i ljudske djelatnosti poput poljoprivrede.

Mediteran bilježi najveće emisije CO2 iz trajektnog prometa, pri čemu domaće linije u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj prednjače u apsolutnim iznosima emisija. U skandinavskim zemljama emisije su ravnomjernije raspoređene, a domaće linije u Norveškoj su najveći pojedinačni izvor. U Baltičkom moru među linijama s najvišim emisijama ističu se veze između Švedske i Poljske te Njemačke i Finske.

“Općenito, emisije u sjevernoj Europi u većoj su mjeri povezane s međunarodnim linijama, dok su na Mediteranu više vezane za domaće rute.”

Koje europske luke su najtoksičnije?

Trajekti su 2023. godine proveli gotovo 5 milijuna sati u plovidbi ili na vezu unutar 5 nautičkih milja od europskih luka, pri čemu su emitirali 6848 tona sumpornih oksida, 64 486 tona dušikovih oksida i 2367 tona lebdećih čestica PM2.5.

To čini oko 60 % ukupnog vremena rada plovila, što ukazuje na snažnu koncentraciju onečišćenja zraka iz trajektnog prometa u blizini naseljenih obalnih područja.

U lučkim gradovima poput Barcelone, Dublina i Napulja, trajekti su odgovorni za više toksičnog zagađenja sumpornim oksidima nego svi automobili u tim gradovima.

> > Povratak kruzera, uz obećanje da će nas manje trovati

Irski Dublin trenutačno je najzagađeniji europski lučki grad kada je riječ o izloženosti sumpornim oksidima iz trajektnog prometa, a slijede ga Las Palmas na Gran Canariji i Holyhead u Walesu.

No, očekuje se da će se to promijeniti već sljedeće godine, kada na snagu stupe nova područja kontrole emisija u sjeveroistočnom Atlantiku, koja će ograničiti onečišćenje zraka iz pomorskih goriva. Budući da Kanarski otoci nisu obuhvaćeni tim pravilima, predviđa se da će Las Palmas 2027. godine postati grad s najvećim emisijama, a slijedi ga Santa Cruz na Tenerifima.

Barcelona je europska luka s najvećim emisijama CO2 iz trajektnog prometa, pri čemu trajekti ondje emitiraju čak 1,8 puta više sumpornih oksida nego svi automobili u gradu.

“Trajekti bi trebali povezivati zajednice, a ne ih zagađivati. Previše ih i dalje koristi fosilna goriva koja zagađuju, ispuštajući toksičan zrak u europske lučke gradove. Njihova elektrifikacija mogla bi značajno smanjiti emisije i donijeti svježiji zrak milijunima ljudi”, zaključuje Klann.

> > Baterije rješavaju najveći problem zelene energetske tranzicije