Samo u tri europske države udišu zrak siguran po zdravlje. Hrvatska nije među njima
Zagađenje zraka je problem koji pogađa skoro čitav svijet. Najzagađeniji grad je u Indiji, ali ni europski gradovi nemaju kvalitetan zrak.
Samo 14 posto gradova na svijetu može se pohvaliti čistim zrakom, sudeći prema najnovijem izvješću o kvaliteti zraka koje je objavila švicarska tvrtka IQAir. Od 13 zemalja u svijetu koje je prošle godine imalo razine onečišćenja koje se smatraju sigurnima za zdravlje, samo su tri europske, piše Euronews.
Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) je 2021. godine smanjila srednje godišnje ograničenje izloženosti koncentraciji PM2,5 s deset na pet mikrograma po kubnome metru zraka, zbog povezanih zdravstvenih rizika. S obzirom na njihovu veličinu ove mikročestice mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok, a izloženost mikročesticama povezana je s većim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, ali i tumora.
Klimatske promjene povezane s lošom kvalitetom zraka
Zagađenje zraka, u svim oblicima, odgovorno je za više od 6,5 milijuna smrtnih slučajeva svake godine u svijetu, a taj se broj povećao u posljednja dva desetljeća.
Švicarska tvrtka analizirala je podatke iz gotovo 9500 gradova i 140 zemalja. Rezultati pokazuju da se kvaliteta zraka globalno pogoršava, a stručnjaci to najviše povezuju s klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem. Jedan od glavnih razloga pogoršanja kvalitete zraka u prošloj godini bili su požari, uz pješčane oluje i druge ekstremne vremenske događaje koji su učestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena.
Pomalo paradoksalno, mjere koje dovode do čišćeg zraka istovremeno mogu pogoršati učinke klimatskih promjena. Kada se iz zraka uklone aerosoli, sitne zagađujuće čestice, to doprinosi količini energije koja dolazi do površine Zemlje. Naime, aerosoli u atmosferi doprinose reflektiranju određene količine Sunčeve energije nazad u svemir.
U 2025. godini u Europi su jedino Andora, Estonija i Island imale kvalitetu zraka u skladu sa smjernicama WHO-a.
Australija, Barbados, Bermudi, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Puerto Rico, Réunion i Američki Djevičanski otoci jedine su preostale države koje su imale dobru kvalitetu zraka. U većem dijelu svijeta, a mjerenja su provođena u 143 države, kvaliteta zraka nije bila u skladu sa smjernicama WHO-a.
Pet država s najgorom kvalitetom zraka bile su Pakistan (67.3 µg/m³), Bangladeš (66.1 µg/m³), Tadžikistan (57.3 µg/m³), Čad (53.6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50.2 µg/m³).
Indija, Pakistan i Kina bili su dom 25 najzagađenijih gradova na svijetu, a u Grčkoj i Švicarskoj zagađenje zraka poraslo je za 30 posto zbog dima od požara koji su poharali Sjevernu Ameriku i zbog saharskog pijeska.
Sedam milijuna smrti godišnje
WHO procjenjuje da svake godine sedam milijuna ljudi umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica umire od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Prema podacima Europske unije (EU), svake godine oko 300.000 ljudi u Europi prerano umre zbog onečišćenja zraka. Sitne lebdeće čestice (PM2,5) stanovnicima Europe nanose najveću štetu. Mješavina su krutih čestica i kapljica različitih veličina. Svaki čovjek dnevno udahne oko 14 kilograma zraka.
Onečišćenje zraka odgovorno je za 25 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti i 24 posto svih smrti od moždanog udara na svijetu. Sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju unutrašnje stijenke krvnih žila, čineći ih užima i krućima. Zbog toga dolazi do otežanog protoka u krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak.
Oštećenje krvnih žila doprinosi većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar, kao što utječe i na normalnu srčanu aktivnost pa mogu nastati abnormalni srčani ritmovi. Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka, navodi HZJZ.
Kvaliteta zraka u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se kvaliteta zraka prati na državnoj i lokalnoj razini putem mreže 21 mjerne postaje koja je u nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Jedanaest postaja smješteno je u naseljima i industrijskim područjima – tri u Zagrebu, dvije u Slavonskom Brodu te po jedna u Rijeci, Kutini, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Karlovcu, a 11 postaja smješteno je u ruralnim i zaštićenim područjima: Kopački rit, Desinić, Plitvička jezera, Parg, Višnjan, Polača-Ravni kotari, Vela straža-Dugi otok, Hum-otok Vis, Opuzen-delta Neretve i Pula Fižela.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavljuje godišnje izvještaje o kvaliteti zraka u Hrvatskoj.
Prema izvještaju o kvaliteti zraka u 2024. godini, u Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 tj. sitnom prašinom, pogotovo u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske.
U 2024. godini prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice PM10 su zabilježena u aglomeraciji Zagreb i industrijskoj zoni (Sisak, Slavonski Brod i Kutina). Najveći broj dana s lošom kvalitetom zraka zabilježen je tijekom zimskih dana, dok su u najveći izvor zimskog onečišćenja u Zagrebu kućna ložišta na kruta goriva.
Iako se razine onečišćenja za pojedine tvari postupno smanjuju, trend je još uvijek spor i umjeren, a propisane obveze izrade i provedbe akcijskih planova do sada nisu rezultirale dovoljno brzim ni zadovoljavajućim poboljšanjima kvalitete zraka. I dalje je potrebno ulagati dodatne napore u definiranje učinkovitijih i ciljanijih mjera, dok poseban naglasak treba staviti na mjere koje su izravno usmjerene na glavne izvore onečišćenja, ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.