EU traži izlaz iz nove energetske krize – što donose nove mjere?
Poremećaji u opskrbi gorivima pritišću europski energetski sustav. Europska komisija uzvraća novim paketom mjera za ublažavanje nestašica i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Europska komisija predstavila je mjere za zaštitu građana Europske unije od energetske krize izazvane ratom u Iranu.
Poručuju da Europljani “drugi put u manje od pet godina plaćaju cijenu ovisnosti Europe o uvezenim fosilnim gorivima” i zazivaju ulaganja koja će EU usmjeriti prema energetskoj neovisnosti.
“Od eskalacije sukoba na Bliskom istoku Europska unija je potrošila dodatnih 24 milijarde eura na uvoz energije zbog viših cijena, a da nije primila nijednu dodatnu molekulu energije”, priopćeno je iz Europske komisije.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je strategiju AccelerateEU – paket instrumenata za pružanje hitne pomoći europskim kućanstvima i industrijama – opisala kao “put prema energetskoj neovisnosti”.
“Moramo ubrzati prijelaz na domaće, čiste energije. To će nam omogućiti energetsku neovisnost i sigurnost te nam omogućiti da bolje prebrodimo geopolitičke oluje.”
Nužnost elektrifikacije
Međutim, da bi se EU konačno riješila ovisnosti o fosilnim gorivima potrebna su dugoročna infrastrukturna ulaganja: u proizvodnju, skladištenje i transport obnovljive električne energije. Nužno je, dakle, graditi solarne, geotermalne i vjetroelektrane, ulagati u baterije za skladištenje i dalekovode za učinkovitiji transport obnovljive energije.
Ništa od svega toga ne može se dogoditi brzo, čega su svjesni i u Europskoj komisiji. Akcijski plan za elektrifikaciju će, kako najavljuju, predstaviti do ljeta. Pratit će ga i zakonodavni prijedlog o oporezivanju i naknadama za uporabu elektroenergetske mreže “kako bi se osiguralo da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.” Poticat će se javna i privatna ulaganja u čistu energiju.
Usprkos svim akcijskim planovima i dobroj volji, temeljita preobrazba elektroenergetskog sustava koja je potrebna da se iz njega u potpunosti izbace fosilna goriva trajat će desetljećima, a Europljanima je rješenje za lakše nošenje s tekućom energetskom krizom potrebno sada. Predlaže se stoga i niz “vatrogasnih mjera” usmjerenih na osiguravanje dostupnosti tekućih goriva čiji su dobavni lanci ponajviše poremećeni blokadom Hormuškog tjesnaca.
> > EU i rat u Iranu: Još jedna prijetnja za klimatske politike
Problem s dizelom i kerozinom
Europska unija, naime, iz Perzijskog zaljeva ne dobiva značajnije količine nafte i njenih derivata, ali svejedno joj prijete nestašice dvije ključne vrste goriva: dizela i kerozina.
Dizel se, mimo korištenja u osobnim automobilima, koristi u praktički svim gospodarskim vozilima: od traktora i drugih poljoprivrednih strojeva, preko ribarskih brodova do teretnih i putničkih vlakova. Kerozin je, pak, nužan za dobivanje avionskog goriva.
Iako im sirove nafte ne bi trebalo nedostajati, europske rafinerije ne mogu zadovoljiti sve potrebe za ovim dvjema vrstama goriva, iz dva razloga. Prvi je činjenica da se iz jedne tone sirove nafte može dobiti značajno manje dizela i kerozina, nego npr. benzina. Drugi problem predstavlja smanjivanje kapaciteta europskih rafinerija, koje zbog postupnog prelaska na obnovljive izvore energije postaju sve neisplativije; od 2009. godine naovamo 30-ak europskih rafinerija je ili zatvoreno, ili prenamijenjeno u biorafinerije.
Da bi izbjegla nestašice dizela i kerozina, Europska komisija stoga predlaže bolju koordinaciju među državama članicama EU-a. Najavljuju uspostavljanje Opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine dostupnih zaliha goriva.
“Time će se omogućiti brzo utvrđivanje mogućih nestašica i, u slučaju puštanja zaliha u nuždi, pružiti informacije za ciljane mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva”, priopćili su iz Europske komisije.
Naglasili su da će se posebno posvetiti mjerama za osiguravanje dostupnosti avionskog goriva. Europske su aviokompanije, naime, zbog nestašice kerozina već počele otkazivati letove. Ako se Hormuški tjesnac u narednim tjednima ne otvori, europske će zrakoplovne kompanije bez avionskog goriva ostati krajem svibnja, procjenjuje Međunarodna energetska agencija.
> > Rat i energija: EU zahvaljujući solarima u ožujku uštedjela skoro 4 milijarde eura
Problem s plinom
Učinkovita koordinacija nužna je i kad je u pitanju osiguravanja dovoljnih količina zemnog plina. Kapaciteti europskih plinskih skladišta su nakon iznimno hladne zime na neuobičajeno niskim razinama. Zemni je plin, naime, sezonska roba; najviše se troši zimi pa se uglavnom nabavlja ljeti kada su potrošnja (i cijena) najmanji.
Europska komisija zaziva “fleksibilnost u pravilima punjenja skladišta”, kako bi se izbjeglo da svi istovremeno nagrnu na kupovinu dostupnih zaliha i time dodatno povećaju cijenu ovog ključnog energenta, nužnog za osiguravanje stabilnosti elektroenergetskog sustava, kao i za uzgoj hrane tj. proizvodnju mineralnih gnojiva.
Cilj Europske komisije je potaknuti države članice da rade zajedno, umjesto da se svatko bori za sebe i osiguravanje zaliha za vlastito tržište. Takvim fragmentiranim pristupom problem dostupnosti i cijene goriva bi se samo pogoršao.
Fragmentacija se, međutim, već počela događati; Mađarska i Slovačka ograničile su izvoz fosilnih goriva, Italija je već krenula u bilateralne pregovore sa saudijskim, alžirskim i drugim proizvođačima zemnog plina kako bi pronašla alternativu za plin koji je ranije nabavljan iz Katra [1, 2].
> > Slučaj Iran: Još jedna priča o prljavoj energiji