Selo Vrsine zatrpano šutom: Kako država “škilji” na devastaciju

Kako je moguće da se deseci tisuća kubika građevinskog otpada gotovo deset godina nasipavaju u prirodu, a da institucije ne spriječe takvu praksu? Ako institucije ne rade svoj posao, što je u Hrvatskoj čest slučaj kada je riječ o zaštiti okoliša, pokazuje se da je takav scenarij vrlo lako moguć.

Upravo se to, naime, dogodilo u selu Vrsine, u Općini Marina u Splitsko-dalmatinskog županiji. Selo je zasuto šutom pa su se mještani odlučili sami uhvatiti u koštac s problemom, kad institucijama to već ne polazi za rukom.

Jedan od općinskih vijećnika tako je nedavno na svom Facebook profilu objavio snimku drona koja prikazuje kamion kako istovaruje otpad u prirodu.

“Dragi naši sumještani, svi vi koji volite naše misto i našu prirodu, slikajte i snimajte sve kamione koji dolaze iz raznih okolnih općina istovarivati svoj otpad u naše misto. Šaljite nam snimke ovdje u grupu. Ako se ne želite izlagati, to možete napraviti kao anoniman član. Ili šaljite članovima MO. Ova borba će nam biti puno lakša ako možemo računati i na vašu potporu!”, stoji u objavi.

Mještani ovog sela s kojima smo razgovarali navode da je situacija neizdrživa; već godinama im kroz mjesto cirkuliraju kamioni koji dovoze šutu.

U selu broje oko desetak velikih i pedesetak manjih deponija građevinskog otpada nastalih jer se institucije ne bave problemom na koji su opetovano upozoravane.

Kako je počelo?

Ilegalno deponiranje građevinskog otpada u selu Vrsine uzelo je maha unazad deset godina na lokalitetu Leventinica.

Sudeći po izjavama mještana iz 2022. godine, netko je stare maslinike i šumske puteve zasuo velikom količinom građevinskog otpada. Ta se praksa, kažu nam mještani Vrsina, nastavila i na drugim lokacijama. Tvrde kako se u njihovo selo dovozi šuta s gradilišta iz drugih naselja na području splitsko-dalmatinske županije.

Nešto manje od deset godina trebalo je proći da Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podigne optužnicu zbog nezakonitog odlaganja građevinskog otpada na lokalitetu Leventinica.

Optužnica je podignuta početkom 2026. godine i tereti Antu Ivicu iz Segeta, vlasnika građevinskog obrta “Gago”, i Joška Jakusa, vlasnika poljoprivrednog zemljišta, da su bez dozvole za gospodarenje otpadom nasipali miješani građevinski otpad, kamen i zemlju u količini od čak 21.350 kubnih metara. Ilegalni deponij zahvatio je devet čestica zemlje privatnih vlasnika koje se nalaze na području ekološke mreže Natura 2000.

Unatoč tome što je protiv Ante Ivice podignuta optužnica, doznajemo kako poduzetnik iz Segeta godinama, i dalje bez dozvole za gospodarenjem otpadom, deponira građevinsku šutu na drugu lokaciju koja za to uopće nije predviđena.

Lokacija se nalazi tik do županijske ceste, na pedesetak metara od prvih kuća. Dio deponije nalazi se na česticama na kojima je upisan Ante Ivica. Ostatak se nalazi na terenu na kojem su upisani drugi vlasnici, među kojima je i država.

Kako je to moguće?

U tome je velike “pomogao” Državni inspektorat koji u deponiranju velikih količina šute usred maslinika ne vidi ništa sporno. Klimatski portal u posjedu je dva rješenja koja potpisuje inspektor za zaštitu okoliša pri Državnom inspektoratu Ante Znaor.

Prvi dokument je iz veljače 2024. godine i riječ je o odgovoru DIRH-a mještaninu Vrsina koji je prijavio deponiju građevinske šute i vlasnika obrta “Gago”. Inspektorat je zaključio da obrt dovozi mineralnu sirovinu prethodno kupljenu od tvrtki koje obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina te je zatim usitnjava. Usitnjeni materijal, navodi se u rješenju, obrt “Gago” ugrađuje na gradilištima na kojima obavlja građevinske radove.

“Obavljenim pregledom obližnjih parcela na kojima su zasađene masline nisu uočene istaložene naslage kamene prašine na maslinama ni na ostaloj vegetaciji što bi upućivalo na visoke emisije čestica prašine prilikom mljevenja kamenog materijala te posljedično opterećenje okoliša tim onečišćenjem. Slijedom toga, ovdje zatečeni materijal ne predstavljaju otpad, niti postupak mljevenja ovog kamenog materijala predstavlja oporabu otpada, a također ovim nadzorom nisu utvrđena onečišćenja okoliša emisijom prašine”, zaključuje inspekcija.

Znaor pak nigdje ne spominje dvije važne činjenice – obrt “Gago” nema dozvolu za gospodarenje otpadom, a navedeni lokalitet koristi i za deponiranje građevinskog otpada, čemu svjedoče i satelitske snimke.

“Prilikom ovog nadzora nisu utvrđena postupanja navedenog obrta protivna propisima koji su u nadležnosti inspekcije zaštite okoliša”, stoji u drugom rješenju iz listopada iste godine.

Nove prijave

Sredinom ožujka ove godine na teren je izašlo i komunalno redarstvo Općine Marina.

U zapisniku koji je tad nastao stoji da se na lokaciji nalazi veća količina građevinskog materijala i otpada te da nisu uočene oznake, ploče ili druga dokumentacija koja bi upućivala da se radi o registriranom odlagalištu, reciklažnom dvorištu ili prostoru koji ima odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom.

Zbog toga navode kako postoji sumnja da se na “navedenoj lokaciji vrši nepropisano odlaganje i/ili obrada građevinskog otpada protivno Zakonu o gospodarenjem otpadom od strane Ante Ivice”.

Općina Marina je 10. travnja prijavila obrt Državnom inspektoratu. U dopisu koji imamo u posjedu navode kako postoji sumnja da dio materijala na deponiji čini morski pijesak, čije su vađenje, transport i daljnje korištenje strogo regulirani.

“Predmet postupka obuhvaća nezakonito izvođenje radova bez potrebnih akata, nepropisno odlaganje i gospodarenje materijalom i mogućim građevinskim otpadom, nezakonita prenamjena i degradacija zemljišta, neovlašteno vađenje i korištenje morskog pijeska bez odgovarajućih dozvola”, stoji u prijavi inspektoratu.

Dopis Državnom inspektoratu sredinom ožujka uputila je i udruga Sunce.

U njemu navode kako je udruga putem Zelenog telefona zaprimila više poziva mještana Vrsina zbog Ante Ivice. Tvrde kako vlasnik obrta “Gago” već dugi niz godina radi ilegalno mljevenje i deponiranje kamena i šljunka na česticama od kojih su neke u vlasništvu države i upisane su kao pašnjaci.

Osim toga, navode kako se ilegalni deponij nalazi uz županijsku cestu koja je na tom djelu uvijek puna šljunka koji ometa sigurno prometovanje pri čemu se u opasnost dovodi lokalno stanovništvo.

Udruga Sunce u dopisu navodi kako teretni kamioni svakodnevno odvoze mljeveni kamen na razne lokacije te da je prekomjerna iskorištenost ceste dovela do toga da je ona u dvije godine nakon postavljanja novog asfalta gotovo pa uništena. Dodaju kako lokacija nema sanitarni čvor zbog čega radnici obavljaju nuždu po okolnim česticama gdje su uglavnom maslinici.

Mještani Vrsina obratili su se i splitskoj Županijskoj upravi za ceste zbog problema sigurnosti na prometnici koja se nalazi blizu deponija.

Klimatski portal je na istu adresu poslao upit oko toga što je napravljeno, ali nismo dobili odgovor.

Inspekcija: Sve je u redu

Obratili smo se i Državnom inspektoratu. Odgovorili su nam kako su u proteklih nekoliko godina obavljani nadzori nad poslovanjem obrta “Gago”, a u kojima je utvrđeno da predmetni obrt lokalitet koristi za deponiranje kupljene mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena koju prema potrebi drobi na mobilnom postrojenju za oplemenjivanje.

“Obzirom da je na lokaciji u manjoj mjeri bio uskladišten i razni otpad, inspekcija zašite okoliša je mjerom na zapisnik naredila razvrstavanje i propisno skladištenje odnosno uklanjanje tog otpada te je stranka otklonila utvrđene nepravilnosti”, odgovorili su nam.

Posjetili smo inspektorat kako navedeni obrt nema dozvolu za gospodarenje otpadom te da je protiv njegovog vlasnika Općinsko državno odvjetništvo nedavno podignuo optužnicu zbog ugrožavanja okoliša otpadom na drugoj lokaciji u istom selu. Zanimalo nas je li se inspektorat uopće bavio time ima li obrt dozvolu za gospodarenjem otpadom.

“Nadzorom nije bilo utvrđeno obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom od predmetnog obrta”, odgovorili su nam te dodali kako će inspekcija zaštite okoliša u narednom razdoblju, a sukladno planu rada, obaviti inspekcijski nadzor na lokaciji.

Poslali smo upit i policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Htjeli smo provjeriti je li policija intervenirala u ovom slučaju, ali odgovor nismo dobili ni nakon mjesec dana.

U međuvremenu smo došli u posjed potvrde o postupanju koju je policija uputila mještanki Vrsina koja je prijavila radove na navedenoj deponiji. Kako navodi policija, dolaskom na deponiju uočeno je nekoliko kamiona i bagera s radnim strojevima, uz veću količinu kamenja i zemlje. Naknadno su stupili u kontakt sa Antom Ivicom koji im je u izjavi rekao da posjeduje sve dozvole i dokumentaciju za radove.

“Nakon obavijesnog razgovora nismo došli do saznanja iz kojih bi proizašla osnova sumnje da je došlo do počinjena kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti iz nadležnosti policije”, stoji u dopisu koji smo dobili na uvid, a u kojem se također navodi kako je o svemu obaviješten Državni inspektorat.

Klimatski portal kontaktirao je i Antu Ivicu, koji nije bio raspoložen za razgovor.

Nema pomaka

Iz Općine Marina su nam potvrdili kako u prostornom planu općine ne postoje lokacije predviđene za odlaganje šute te kako niti jedna tvrtka nema dozvolu za gospodarenje otpadom na području Vrsina. Navode kako su komunalni redari izlazili na teren više puta, uredno sastavljali zapisnike te utvrdili obvezu uklanjanja vlasniku čestice, investitoru i sl.

“Po istima je podneseno više prijava za pojedina ‘odlagališta’ od 2018 . godine pa do danas i to Državnom inspektoratu, Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Službi nadzora u području rudarstva, Službi za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije i drugim institucijama“, odgovorili su nam.

Obratili smo se i udruzi Sunce gdje su nam rekli kako ne mogu utvrditi značajnije poboljšanje stanja na terenu.

“Štoviše, i dalje kontinuirano zaprimamo prijave za različite lokacije ilegalnih odlagališta, koje su mještani također ranije prijavljivali, ali bez vidljivih rezultata”, odgovorili su nam.

Širi problem

Tereni u dalmatinskom zaleđu koji su zasuti šutom posljedica su betonizacije obale koju nije pratio razvoj infrastrukture za odlaganje građevinskog otpada.

O tom smo problemu pisali unazad nekoliko godina, kada smo se bavili neaktivnim kamenolomima u zadarskom zaleđu koji su zatrpavani šutom i ostalom vrstom otpada.

Nedavno je Slobodna Dalmacija izvijestila o sličnom problemu u okolici Splita. Mještani sela Zvečanje navode kako lokalnom cestom koja vodi kroz poljička sela prolazi i stotinjak kamiona dnevno te kako brojni građevinari, obrtnici, zanatlije na privatne parcele dovlače tone i tone šute. Kako su mještani ispričali, oko navedenog problema ništa konkretno nisu napravili ni policija, ni inspekcija, ni komunalno redarstvo.

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić nedavno je upozorila kako stiže sve veći broj pritužbi građana koje se odnose upravo na ilegalna odlagališta građevinskog otpada. Građani se posebno žale na neučinkovitost tijela i institucija koje bi trebale brinuti o poštivanju propisa, a koji ne uspijevaju suzbiti ovu praksu.

Problem otežava i činjenica da je počinitelje, koji otpad u prirodi zbrinjavaju onda kada nitko ne gleda, teško uloviti pa samim time i izreći im kaznu za nepropisno odlaganje. No priča iz Vrsina pokazuje da, čak i kada su počinitelji poznati, država i dalje ne čini ništa kako bi spriječila devastaciju okoliša.