Rješenja bazirana na prirodi: Kako sačuvati Kaštelanski zaljev od klimatskih promjena?
U Splitu je održana radionica u sklopu koje su se razmatrala rješenja bazirana na prirodi koja bi Kaštelanski zaljev učinila otpornijima na klimatske promjene. Radionica je okupila predstavnike privatnog i javnog sektora, akademske zajednice, nevladinih organizacija te građanskih inicijativa.
Kako učiniti Kaštelanski zaljev otpornijim na klimatske promjene? Odgovore na ovo pitanje pokušali su prošloga tjedna u Splitu pronaći sudionici radionice koju su organizirali Splitsko-dalmatinska županija, udruga Sunce, PAP/RAC te Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Radionica je organizirana u sklopu projekta DesirMED, financiranog iz programa Horizon Europe. Radionica je nastavak procesa zajedničkog učenja i planiranja usmjerenog na razvoj rješenja temeljenih na prirodi za prilagodbu klimatskim promjenama u mediteranskim regijama.
Rješenja bazirana na prirodi (eng. Nature-based Solutions, NbS) označavaju set mjera za zaštitu, održivo upravljanje i obnovu ekosustava na način koji doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.
“Kaštelanski zaljev, kao pilot-područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, primjer je kompleksnog obalnog sustava koje se suočava s nizom klimatskih pritisaka. Oni uključuju poplave uzrokovane oborinskim i bujičnim vodama, porast temperatura i učinke urbanih toplinskih otoka, obalnu eroziju i plavljenje, degradaciju obalnih i riječnih ekosustava te pritiske na kvalitetu mora i vodnih resursa. Upravo zbog toga Kaštelanski zaljev služi za testiranje rješenja primjenjivih i na druga obalna područja Mediterana”, priopćeno je iz udruge Sunce.
Rješenja za Kaštelanski zaljev
Sudionici radionice razmatrali su rješenja bazirana na prirodi u tri tematske cjeline: zelena i plava infrastruktura, obala i turizam te voda, sustavi obrane i financiranje.
Za primjenu na zgradama, razmatrane mjere su uključivale zelene krovove i fasade, a od urbanih intervencija zelene koridore, drvorede, džepne parkove i renaturaciju potoka, pa sve do većih krajobraznih zahvata. Kao primjeri dobre prakse izdvojeni su školski vrtovi u osnovnim školama Brda i Dobri, koji doprinose smanjenju urbanih toplinskih otoka, zadržavanju oborinskih voda i edukaciji djece kroz praktično učenje u suživotu s prirodom.
U kontekstu obale i turizma, raspravljalo se o mjerama poput obnove livada morskih cvjetnica (posidonije), postavljanja prirodnih i umjetnih grebena, plutajućih otoka za pročišćavanje vode te rješenja za zaštitu obale poput prirodno ojačanih dina i ekološki oblikovanih obalnih zidova.
Kao jedno od konkretnih rješenja istaknuto je podizanje obale i stvaranje dodatnog slobodnog prostora uz obalu. Cilj ovakvog pristupa je trajno povišenje kote obale, uključujući rive i šetnice, kako bi se smanjio rizik od učestalih plavljenja uslijed porasta razine mora. Rješenje uključuje i tzv. obalni odmak, odnosno stvaranje slobodnog pojasa uz obalu u kojem bi se sadili drvoredi radi hlađenja prostora i smanjenja učinka toplinskih otoka, kao i primjenu propusnih materijala za šetnice koji omogućuju prirodno procjeđivanje vode.
Predložena rješenja u tematskoj cjelini koja se odnosila na vodu i sustav obrane uključivala su upravljanje oborinskim vodama, uključujući kišne vrtove, bioretencijske jarke, propusna popločenja i sustave retencije, kao i hibridna rješenja koja kombiniraju zelenu i sivu infrastrukturu, poput pametnih spremnika za vodu i integralnih sustava odvodnje. Poseban fokus stavljen je na tzv. “obalogradnje” — sustave slaganja kamenja kakav viđamo u lukama. Struka predlaže povratak prirodi: gdje god je to moguće, potoke treba graditi vijugavo. Takav pristup zadržava vodu u koritu, stvara zelene oaze i omogućuje povratak života u lokalni ekosustav.
Operativna hrabrost i politička volja
Radionica je istaknula važnost suradnje različitih sektora u planiranju klimatske otpornosti. Sudionici su prepoznali rješenja s najvećim potencijalom, ali i ključne prepreke njihove provedbe, od regulatornih i financijskih do organizacijskih izazova, često povezanih s nedostatkom informacija i povjerenja.
“Unatoč izazovima, radionica je pokazala da postoji zajedničko razumijevanje problema i spremnost na suradnju, što je ključan korak prema dugoročnim rješenjima. Vrijeme za vizije je prošlo; Kaštelanski zaljev sada zahtijeva operativnu hrabrost i jasnu političku volju da se uspostavi model upravljanja koji je otporan na klimatske promjene, ali i na lokalne administrativne zastoje”, priopćila je udruga Sunce.