Klima u Europi 2025. – na Arktiku 35°C, gorjela površina veća od Cipra

Najmanje 95 % Europe imalo je iznadprosječne godišnje temperature u 2025. Rekordni trotjedni toplinski val pogodio je subarktičku Fenoskandiju, pri čemu su temperature u blizini i unutar Arktičkog kruga prelazile 30 °C; penjale su se do tropskih 34.9 stupnja u norveškoj Frosti.

Ledenjaci u svim europskim regijama zabilježili su neto gubitak mase, pri čemu je Island zabilježio drugi najveći gubitak ledenjaka u povijesti mjerenja. Snježni pokrivač bio je 31 % ispod prosjeka. Ledena ploča Grenlanda izgubila je 139 gigatona (139 milijardi tona) leda.

Šumski požari progutali su više od milijun hektara, što je najveća zabilježena površina. Uzrokovali su najmanje tri smrti i pogodili oko 500 ljudi.

Ovo su samo neki od nalaza Izvješća “Stanje klime u Europi 2025.” Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO), odnosno Copernicusa, komponente EU programa svemirskog promatranja Zemlje.

Ova godišnja izvješća prate utjecaje klimatskih promjena na ljude i bioraznolikost diljem kontinenta koji se najbrže zagrijava.

“Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji su već ozbiljni. Gotovo cijelo je područje zabilježilo iznadprosječne godišnje temperature. U 2025. godini subarktička Norveška, Švedska i Finska zabilježile su najgori toplinski val u povijesti mjerenja s 21 uzastopnim danom i temperaturama koje su prelazile 30 °C unutar samog Arktičkog kruga. Izvješće za 2025. nudi jasne i primjenjive uvide za podršku donošenju političkih odluka te pomaže javnosti da bolje razumije promjenjive klimatske uvjete u kojoj živimo”, kazao je Florian Pappenberger, glavni direktor Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

Europa je u cjelini zabilježila rekordno nizak broj dana izloženosti hladnoći, pri čemu je 90 % kontinenta imalo manje dana od prosjeka s najmanje “jakom” izloženošću hladnoći. Minimalne temperature zadržale su se iznad prosjeka tijekom većeg dijela godine.

Manje oborina i gubitak trećine snježnog pokrivača

Iznadprosječne temperature i ispodprosječne oborine dovele su do značajnog smanjenja snježnog i ledenog pokrivača. U ožujku 2025. snijegom prekriveno područje u Europi iznosilo je oko 1,32 milijuna četvornih kilometara (31 %) ispod prosjeka – što odgovara ukupnoj površini Francuske, Italije, Njemačke, Švicarske i Austrije zajedno. To predstavlja treći najmanji obujam snježnog pokrivača otkako se vode evidencije, od 1983.

Ledenjaci su također zabilježili neto gubitak mase, pri čemu je Island zabilježio drugi najveći gubitak mase ledenjaka u povijesti mjerenja. Dodatno, ledena ploča Grenlanda izgubila je 139 gigatona (139 milijardi tona) leda – oko 1,5 puta više od ukupne količine pohranjene u svim ledenjacima europskih Alpa. Ovaj gubitak leda doprinosi porastu globalne razine mora, pri čemu svaki porast od jednog centimetra izlaže dodatnih 6 milijuna ljudi riziku od obalnih poplava.

Rijeke imaju manje vode

2025. godina je bila jedna od tri najsuše godine za vlažnost tla od 1992. U svibnju je oko polovice Europe (53 %) bilo pogođeno uvjetima suše. Protok rijeka bio je ispod prosjeka tijekom 11 mjeseci u godini diljem Europe, pri čemu je 70 % rijeka imalo ispodprosječne godišnje protoke.

Oluje i poplave pogodile su tisuće ljudi diljem Europe, uzrokujući najmanje 21 smrtni slučaj i pogodile procijenjenih 14.500 ljudi, iako su ekstremne oborine i poplave bile manje rasprostranjene nego prethodnih godina.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u ECMWF-u, rekla je da 2025. daje prikaz jedne zabrinjavajuće slike i pozvala na hitno djelovanje upravo zbog tempa promjene klime.

“S porastom temperatura te raširenim šumskim požarima i sušom, dokazi su nedvosmisleni; klimatske promjene nisu prijetnja budućnosti, već naša sadašnja stvarnost. U suočavanju s utjecajem gubitka bioraznolikosti, moramo pratiti brzinu prilagodbe koja se događa u tranziciji prema čistoj energiji i istodobno osigurati da snažna znanstvena osnova i dalje podupire naše politike i odluke”, poručila je.

Rekordna morska toplina i zagrijavanje oceana

Godišnja temperatura površine mora za europsku regiju bila je najviša u povijesti mjerenja, a 86 % regije iskusilo je najmanje snažne morske toplinske valove. Također su bili intenzivniji, pri čemu je 36 % regije doživjelo teške ili ekstremne uvjete – najveći zabilježeni udio.

Cijelo Sredozemno more doživjelo je barem jedan dan sa snažnim morskim toplinskim valovima u svakoj od posljednje tri godine, a u 2025. prosječna godišnja temperatura površine mora bila je druga najviša ikad zabilježena. Teški morski toplinski valovi zabilježeni su i u Norveškom moru – koje se proteže kroz sjevernu Europu i Arktik – podudarajući se s rekordnim toplinskim valom u subarktičkoj Fenoskandiji te naglašavajući geografsko širenje zagrijavanja oceana diljem Europe.

Globalni ocean apsorbirao je oko 90 % viška topline uzrokovane emisijama stakleničkih plinova nastalih ljudskim djelovanjem. U 2025. godini europsko oceansko područje zabilježilo je najvišu godišnju temperaturu površine mora u povijesti mjerenja, što predstavlja četvrtu uzastopnu godinu rekordne topline, navodi se u izvješću.

Ovaj dugoročni trend negativno utječe na bioraznolikost, vrste i staništa. Morski toplinski valovi mogu se također podudarati s toplinskim valovima na kopnu – doprinoseći ekstremnijim temperaturama i vlazi, uključujući noćne sate, što može usporiti oporavak ljudi od izloženosti toplini i narušiti san.

Izgorjela površina veća od Cipra

Vrući i suhi uvjeti pridonijeli su rekordnoj pojavi šumskih požara diljem Europe. Ukupno je izgorjelo rekordno područje od oko 1.034.000 hektara diljem Europe – površina veća od Cipra – pri čemu su emisije iz šumskih požara dosegnule najviše zabilježene razine, stoji u izvještaju.

Španjolska je bila posebno teško pogođena i činila je oko polovice emisija. Uz Španjolsku, Cipar, Ujedinjena Kraljevina, Nizozemska i Njemačka zabilježile su najviše emisije iz šumskih požara u povijesti mjerenja. Šumski požari također predstavljaju značajan rizik za bioraznolikost, a požari u tresetištima mogu osloboditi velike zalihe ugljika, dodatno pojačavajući učinke klimatskih promjena.

Izvješće ECMWF i WMO ističe kako je Europska komisija prepoznala da rizik od šumskih požara raste. Naime, projekcije Šestog izvješća o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene pokazuju da će se prijetnje od šumskih požara vjerojatno povećavati u svim područjima Europe.

“Stanje klime u Europi” navodi i kako su obnovljivi izvori energije osigurali gotovo polovicu (46,4 %) električne energije u Europi u 2025., pri čemu je solarna energija dosegnula novi rekordni udio od 12,5 %. Pozivaju se na analizu energetskog think-tanka Ember prema kojemu je u 2025. godini 14 od 27 zemalja Europske unije proizvelo više električne energije iz vjetra i sunca nego iz fosilnih goriva.

Izvješće na kojemu je radilo više od stotinu znanstvenih suradnika pruža sveobuhvatan pregled ključnih promjena klimatskih pokazatelja za kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, uključujući hladna okruženja, morske ekosustave, rijeke i jezera, rizik od požara i drugo.

Europa se zagrijava najbrže nakon Arktika iz više razloga. Jedan od razloga je upravo što dio Europe spada u Arktički krug. Drugi je promjena cirkulacije u atmosferi koja pogoduje ljetnim toplinskim valovima. Treći je smanjenje zagađenja zraka, odnosno aerosola. A četvrti je smanjenje snježnog pokrova, a time i albedo efekta.

Mauro Facchini, voditelj jedinice Copernicus pri Europskoj komisiji, rekao je kako dokument još jednom pokazuje vrijednost zajedničkih napora u uspostavi vrhunskog europskog sustava za promatranje Zemlje.

“Održavanje vlastitih vrhunskih, pouzdanih zapisa podataka o našem Zemljinom sustavu ključno je za donošenje informiranih političkih odluka u uvjetima brzih klimatskih promjena. Copernicus ima ključnu ulogu u očuvanju našeg suvereniteta, okoliša, prehrambenih sustava, sigurnosti i gospodarstva”, poručio je povodom objave izvješća.