Tope se šanse da naftaši na američkim sudovima plate za klimatsku krizu

Sve je manje nade da će pojedine američke savezne države pravnim putem i financijskim sankcijama natjerati najveće naftne kompanije da preuzmu odgovornost za klimatsku krizu.

Administracija Donalda Trumpa, uz podršku američkog Ministarstva pravosuđa, Kongresa i Vrhovnog suda, sve otvorenije osporava pokušaje saveznih država da – pozivajući se uglavnom na potrošačko i građansko pravo – pokreću tužbe protiv fosilne industrije.

Prošle godine američki predsjednik je resornom ministarstvu naložio da “poduzme sve odgovarajuće mjere” u zaustavljanju tužbi protiv naftne industrije, koje niču kao gljive poslije kiše po cijelom SAD-u. Ministarstvo pravosuđa je prihvatilo i krenulo s protutužbama; lani je zbog “neustavnih klimatskih akcija” tužilo Havaje, Michigan, New York i Vermont.

U ponedjeljak je, pak, ministarstvo podiglo je tužbu i protiv savezne Minnesote. Cilj je spriječiti da se na sudu u toj državi donese presuda protiv naftnih kompanija zbog njihovog svjesnog i namjernog pogoršavanja klimatske krize kroz kampanju obmane.

Slučaj Minnesota v. Američki naftni institut

Savezna država Minnesota je 2020. godine pokrenula postupak protiv ExxonMobila, Koch Industriesa, Flint Hills Resourcesa i njihovog strukovnog udruženja, Američkog instituta za naftu (API).

Minnesota tereti naftne kompanije da su godinama umanjivale znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, selektivno komunicirale podatke o rizicima svojih proizvoda i svjesno prikrivale vlastita interna saznanja o klimatskim posljedicama. Minnesota traži financijsku odštetu, povrat dobiti ostvaren kroz navodnu obmanu te sredstva za klimatske prilagodbe i javno informiranje.

Nakon godina pravnih bitki, prošli mjesec je Vrhovni sud Minnesote odbio razmatrati najnoviju žalbu naftne industrije i ukinuta je obustava postupka. To znači da bi tužba Minnesote konačno mogla krenuti prema fazi dokaznog postupka. To, pak, znači da bi kompanije mogle biti prisiljene predati interne dokumente i odgovarati na pitanja pod prisegom.

Intervencija savezne vlade

Nakon što su niži sudovi odbacili pokušaje naftnih kompanija da se slučaj zaustavi, Ministarstvo pravosuđa ovaj tjedan je interveniralo pokretanjem vlastite tužbe protiv Minnesote.

Ministarstvo tvrdi da je sud u Minnesoti nenadležan. Doslovno navode da predsjednik Trump ima mandat da odlučuje (i) o tome:

“Izvršna vlast postoji kako bi provodila njegove politike. U ovom slučaju, predsjednik Trump donio je značajne politike za potporu ‘povoljnoj i pouzdanoj domaćoj opskrbi energijom’, koja je ‘ključna za nacionalnu i ekonomsku sigurnost Sjedinjenih Država, kao i za našu vanjsku politiku’. Međutim, ‘američka energetska dominacija je ugrožena’ kada savezne države ‘pokušavaju regulirati energiju izvan svojih ustavnih ili zakonskih ovlasti’, kao što je slučaj s tužbom Minnesote zbog klimatskih promjena pred državnim sudom, koja se ovdje osporava.”

Minnesota je više puta u tužbi optužena za pokušaj “reguliranja globalnih emisija”, onemogućavanje vođenja vanjske politike i drsko uzrokovanje nepopravljive štete SAD-u. Ovo je jedna od varijacija na temu:

“U suštini, pokušaji Minnesote da uzurpira isključivu saveznu ovlast za reguliranje globalnih emisija stakleničkih plinova (u bilo kojem obliku) i da omete Sjedinjene Države u provođenju saveznog zakona i vođenju vanjskih poslova – kako bi Minnesota mogla drsko ‘pokušati odrediti nacionalnu energetsku politiku putem vlastitih zakona o zaštiti potrošača’ – nanose nepopravljivu štetu Sjedinjenim Državama.”

Ellisonova tužba je dosta skupa

Minnesota odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da se slučaj isključivo odnosi na zaštitu potrošača od obmane, a ne na regulaciju emisija.

U tužbi glavnog tužitelja Minnesote, Keitha Ellisona, ne mogu se pronaći pokušaji “regulacije globalnih emisija”. Kompanije su optužene isključivo za kršenje potrošačkih zakona Minnesote, koji reguliraju prijevare potrošača, lažno oglašavanje, obmanjujuće trgovačke prakse, prijevare, krivo predstavljanje i propuste u upozoravanju.

Temeljem tih zakona, naftni kartel optužuje za “namjerno potkopavanje znanosti o klimatskim promjenama, svjesno umanjivanje uloge koju su kupnja i konzumacija njihovih proizvoda imali u uzrokovanju klimatskih promjena… [i] propuštanje potpunog informiranja potrošača i javnosti o njihovim saznanjima da će, bez brze akcije, biti prekasno za sprječavanje devastacije”.

Ono što Ellison zapravo traži je novac; potencijalno se radi o milijardama dolara. Iznos bi pokrivao troškove povezane s klimom u Minnesoti, povrat dobiti povezane s navodnom obmanom naftnih kompanija te sudski naloženu kampanju javnog obrazovanja radi ispravljanja štete koju je uzrokovala kampanja obmane naftne industrije.

Ellison je najavio da radi na odbacivanju tužbe ministarstva.

“Američki narod zaslužuje Ministarstvo pravosuđa koje se bori za njega i golema je sramota da bi nas Trumpovo ministarstvo radije prodalo naftnim divovima”, izjavio je.

Pitanje je, međutim, ima li to smisla.

Dvije tužbe ministarstva već su propale

Ministarstvo je, podsjetimo, na sličan način i sa sličnom argumentacijom, već tužilo Michigan i Havaje. Otočna savezna država se na tužbu protiv naftnih kompanija odlučila nakon jednog od najsmrtonosnijih požara u američkoj modernoj povijesti 2023. godine. I Michigan i Havaji nastavili su tužbe protiv naftaša, budući da su tamošnji sudovi smatrali da resorno ministarstvo nije uspjelo dokazati konkretnu povredu.

Još deseci država i gradova u nekoj su fazi tužbe protiv naftaša oko klime. Portoriko je, primjerice, bez ikakvog objašnjenja odlučio odustati od tužbe protiv naftaša kada im je na vlast došla Trumpova saveznica, guvernerka Jenniffer González-Colón. Neke države, poput Washingtona i Kalifornije, odlučile su pričekati na odluku nikad konzervativnijeg Vrhovnog suda u slučaju Bouldera iz Colorada, koja bi mogla zaustaviti sve što je do sada pokrenuto.

Riječ je o zasebnoj tužbi za klimatsku odgovornost čija se odluka očekuje 2027. godine. Sama činjenica da je prihvaćena na razmatranje smatra se lošim znakom, kao i činjenica da se sudac Samuel Alito nije izuzeo iz slučaja kao obično kod sporova oko naftne industrije. Naime, Alito posjeduje dionice 28 kompanija, a čak osam, odnosno 30 posto njih, su tvrtke fosilne industrije.

“Potrebno je četvero sudaca da bi se složili oko preuzimanja slučaja, a petero sudaca da bi se donijela odluka”, kazao je Michael Gerrard, osnivač Sabin centra za pravo klimatskih promjena na Sveučilištu Columbia. A Vrhovni sud SAD-a (SCOTUS) povijesno je poništio otprilike 70 posto slučajeva koje je odlučio razmotriti.

“Glavni argument koji iznose tuženici jest da su klimatske promjene globalni problem i, ako će bilo koji sud djelovati po tom pitanju, to mora biti savezni sud, a zapravo bi trebao djelovati Kongres… No, sve dok Kongres ne poduzme nešto, državni sudovi ne bi trebali donositi mjere koje suštinski određuju nacionalnu politiku”, rekao je Gerrard.

Prema tom argumentu, ako bi državni sud, poput onoga u Coloradu, proglasio ExxonMobil odgovornim i naložio kompaniji plaćanje milijunskih odšteta, to bi u praksi značilo postavljanje nacionalne klimatske politike. Upravo je to argument i Ministarstva pravosuđa u slučaju Minnesote.

> > Naftaši na sudu zbog zavjere i usporavanja razvoja električnih vozila

Zaštita od odgovornosti

Da bi stvar bila gora, Kongres uistinu djeluje po tom pitanju, ali nipošto na štetu naftaša. Prošlog su mjeseca zastupnici u Kongresu, koji su primili milijune dolara donacija za kampanju od industrije fosilnih goriva, predstavili nacrt zakona koji bi zabranio sve državne klimatske zakone i tužbe diljem zemlje.

Zaštita od odgovornosti za naftaše formulirala bi se na tragu zaštite koju od 2005. uživaju proizvođači oružja kada ljudi umiru zbog njihovih proizvoda.

Slični zakoni na razini saveznih država već su usvojeni u Utahu, Tennesseeju, Iowi i Oklahomi kao dio koordiniranog napora skupina povezanih s konzervativnim aktivistom Leonardom Leom, za kojeg se smatra da je kod Trumpa lobirao za barem tri imenovanja u vrhovni sud.

“Ubijanje” EPA-inog nalaza o ugroženosti

No možda je najmoćniji potez Trumpove vlasti bio ukidanje tzv. nalaza o ugroženosti (Endangerment Finding) iz 2009. godine, o čemu smo pisali.

U veljači su srušili temelje regulacije emisija stakleničkih plinova u SAD-u – nalaz Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) iz 2009. godine koji potvrđuje znanstvene zaključke da staklenički plinovi ugrožavaju javno zdravlje, a njihove emisije doprinose klimatskim promjenama. Nalaz je poslužio kao temelj za regulaciju emisija iz automobila, elektrana i industrijskih izvora prema Zakonu o čistom zraku (Clean Air Act, CAA).

Pojedini gradovi i savezne države te organizacije za zaštitu okoliša zbog ovog su poteza odlučili tužiti administraciju Donalda Trumpa.

> > Trump, EPA i klimatske promjene: Negiranje stvarnosti kao državna politika

Paralele s tužbom protiv duhanske industrije

Jedan od najčešće korištenih argumenata u ovim slučajevima jest usporedba s pravnim postupcima protiv duhanske industrije.

Minnesota je krajem 1990-ih izborila pobjedu protiv duhanske industrije također ih optužujući za namjerno obmanjivanje potrošača. Uzeli su proizvođačima duhana 6,5 milijardi dolara, što bi danas iznosilo više od 13 milijardi.

Fosilna industrija potrošila je stotine milijuna dolara financirajući osporavanje klimatske znanosti. Jedan od glavnih primatelja novca je think tank Institut Heartland, koji je zajedno s API-jem gurao propagandu naftne industrije u obrazovni sustav. ExxonMobil i Zaklada Charlesa Kocha financirali su i Centar za pravo i ekonomiju na Sveučilištu George Mason, koji sada, u svibnju 2026. godine, ugošćuje simpozij s ciljem poticanja “zdravog skepticizma” prema znanosti o klimi među sucima.

> > Povijest negiranja klimatske krize

Joelle Lester, izvršna direktorica Centra za pravo javnog zdravlja pri Pravnom fakultetu Mitchell Hamline u Minnesoti i stručnjakinja za pravo kontrole duhana, izjavila je da je tužba Minnesote protiv duhanskih kompanija bila ključna u prisiljavanju tih tvrtki da razotkriju dokaze o svojim kampanjama dezinformiranja.

Taj je slučaj bio “transformativan za javno mnijenje, ali i za uvjerenje da Kongres treba učiniti više na regulaciji duhanskih proizvoda, a arhiv dokumenata ostaje nevjerojatno važan za razumijevanje ponašanja duhanske industrije i razmjera obmane”, rekla je Lester, a prenosi ExxonKnews.

Smatra da postoji mnogo sličnosti između tužbe Minnesote protiv duhanske industrije i njezine tužbe protiv naftnih divova. No, postupci Ministarstva pravosuđa u zaštiti interesa fosilnih goriva su, kaže, “bez presedana”.

“Savezna vlada se nije tako ponašala u vezi s [parnicama protiv] duhana, a to je vjerojatno dijelom zato što je u prošlosti vlada bila važan akter u zaštiti zdravlja”, rekla je.

Pozvala se na saveznu tužbu Ministarstva pravosuđa za reketarenje protiv velikih duhanskih kompanija, koja ih je 2006. godine prisilila da isprave svoje dezinformacije. “U ovom slučaju”, zaključuje, “zaštita interesa industrije čini se kao jedini prioritet.”

> > Sudovi odlučuju o zločinima protiv klime i okoliša