EU zbog američkog pritiska ublažava pravila o emisijama metana

U Europskoj su uniji od prvog dana iduće godine trebala stupiti na snagu nova pravila za ograničavanje emisija metana, vjerojatno najopasnijeg među stakleničkim plinovima koje emitiramo u Zemljinu atmosferu.

Metan je vrlo potentan staklenički plin; u dvadesetogodišnjem razdoblju u atmosferi zadržava 80 puta više topline nego ugljični dioksid. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da je metan odgovoran za otprilike 30 posto porasta globalne temperature od industrijske revolucije. Ograničavanje emisija metana zbog toga je ključan dio nastojanja da se ograniči rast globalne temperature.

Europska komisija je, međutim, odlučila da će razvodniti nova pravila, koja su trebala smanjiti curenje metana tijekom njegove eksploatacije i transporta. Na naftnim i plinskim bušotinama su, naime, raširene prakse poput ventiliranja i spaljivanja metana. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da se time u atmosferu svake godine emitira više od 200 milijardi kubičnih metara metana.

Usporedbe radi, to je dvostruko veće od količine na svjetsko tržište stigne iz zemalja Perzijskog zaljeva, odakle je izvoz trenutačno blokiran zbog američko-izraelskog rata u Iranu. Hrvatska godišnje troši oko 2,5 milijardi kubika zemnog plina.

Bez kažnjavanja za curenje metana

Prakse poput ventiliranja i spaljivanja zemnog plina na baklji stoga su europskom Uredbom o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru trebale biti postupno eliminirane. Proizvođačima koji plasiraju zemni plin na europsko tržište nametnula bi se obveza smanjenja emisija.

Međutim, prošloga je tjedna više međunarodnih medija, uključujući Politico i Reuters, objavilo da je Europska komisija ustuknula pred pritiskom industrije fosilnih goriva i američkih vlasti. Nacionalnim će vlastima, naime, biti dozvoljeno da kompanije izuzmu od kazni zbog curenja metana u slučaju krize opskrbe energijom, stoji u nacrtu smjernica koji je Reuters dobio na uvid.

“Ako kompanije zaključe da nepridržavanje nosi malo ili nimalo posljedica, ulaganja i ponašanje pomiču se u krivom smjeru”, upozorila je ranije ove godine Léa Pilsner, direktorica za EU politiku metana pri Europskom fondu za obranu okoliša.

Tehnički, smjernice ne mijenjaju samu uredbu. One nacionalnim vlastima tek daju širu diskreciju pri provedbi. Međutim, ako se kompanijama koje ne poduzmu mjere da ograniče curenje metana neće izricati kazne (a uredbom su predviđene globe u iznosu do 20 posto godišnjeg prometa kompanije), onda se ne može očekivati ni da će stupanje uredbe na snagu rezultirati ikakvom stvarnom promjenom.

Europa popušta pod američkim pritiskom

Ispada tako da je Europska unija odlučila popustiti pred američkim pritiskom. Uredba o metanu je, naime, najviše razljutila režim Donalda Trumpa i njegove saveznike iz industrije fosilnih goriva.

“Ako Europa želi pristupačnu energiju, morat će smanjiti regulatorne zahtjeve i ograničenja koja ima”, poručivao je u ožujku ove godine Andrew Puzder, američki veleposlanik u EU. Još otvoreniji je bio američki ministar energetike Chris Wright, koji je govorio da će se američki LNG prestati izvoziti u Europu ako se ne izmjeni uredba o metanu.

Europske klimatske politike, među kojima se kao jedna od najvažnijih isticala upravo uredba o metanu, glavni su razlog zbog kojeg su se američka ekstremna desnica i industrija fosilnih goriva ujedinili u pokušaju razbijanja Europske unije. S tom su se svrhom uortačili i s kvislinškim organizacijama unutar Europe.

Iako je njegov prethodnik Joe Biden podržavao europske politike s ciljem smanjenja emisija metana, trenutačni američki predsjednik Trump je očekivano krenuo drugačijim smjerom: njegova vlada sabotira projekte za crpljenje energije iz obnovljivih izvora te potiče daljnje crpljenje fosilnih goriva, podilazeći financijskim interesima fosilne industrije.

Naime, najveći opskrbljivač Europe zemnim plinom nekad je bila Rusija, ali nakon invazije na Ukrajinu pokrenute 20222. su lideri EU odlučili da se moraju skinuti s te ovisnosti. Provedene su mjere za smanjenje potrošnje plina, a glavni opskrbljivači postali su SAD i Norveška. Europska unija oko 90 posto potrošnje pokriva uvozom zemnog plina.

Američke vlasti i fosilne tvrtke tvrde da će im zbog uredbe o metanu poslovanje s europskim mušterijama postati neisplativo, što bi onda moglo dovesti do nestašice ovog ključnog goriva unutar EU. Metan je, naime, praktički nezamjenjiv u nekoliko ključnih gospodarskih sektora, prvenstveno petrokemijskoj industriji i elektroenergetici.

No, dostupni podaci baš i ne idu u prilog takvom tumačenju. Konzultantska kuća Carbon Limits izračunala je da bi usklađivanje s europskom uredbom o metanu proizvođače koštalo između 0,02 i 0,5 posto vrijednosti proizvodnje, čak i za kompanije s minimalnim postojećim sustavima nadzora.