Zbog čega se širi hantavirus? Zbog klimatskih promjena

Širenje hantavirusa na nizozemskom kruzeru MV Hondius privuklo je veliku pozornost međunarodne javnosti, kod mnogih probudivši strahove potaknute nedavnom pandemijom kovida-19.

Stručnjaci su odmah pojasnili da nema razloga za pretjeranu brigu: iako je hantavirus usmrtio troje putnika s kruzera, u pitanju je patogen koji se ne prenosi zrakom, što ograničava brzinu njegovog širenja. Usprkos takvim upozorenjima, internetom su se odmah počele širiti dezinformacije o hantavirusu.

Hantavirus, dakle, neće izazvati novu globalnu javnozdravstvenu krizu. Štoviše, širenje ovoga virusa je zapravo samo simptom postojeće krize, one klimatske.

Klimatske promjene i hantavirus

Argentina, država iz koje su putnici s kruzera MV Hondius krenuli na krstarenje, već neko vrijeme ima problem s hantavirusom.

U proteklih godinu dana usmrtio je 32 ljudi. U istom periodu zabilježen je 101 slučaj, skoro pa dvostruko više nego u prethodnoj godini, kada je evidentirano 57 slučajeva.

Hantavirus prenose mali glodavci, poput miševa. Izlučuju ga u urinu, izmetu i slini. Ako ljudi dođu u kontakt sa zaraženim glodavcima, mogu i sami oboljeti. Andes virus, vrsta hantavirusa prisutna u Argentini, nakon toga može se u rijetkim slučajevima prenijeti s čovjeka na čovjeka.

“Sve veća interakcija čovjeka s divljim okolišem, uništavanje staništa, stvaranje malih urbanizacija u ruralnim područjima i učinci klimatskih promjena doprinose pojavi slučajeva izvan povijesno endemskih područja”, tumači argentinsko ministarstvo zdravstva.

Klimatske promjene, naime, povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava i tako na različite načine doprinose širenju hantavirusa.

Visoke oborine povećavaju rast vegetacije, što podiže gustoću populacija glodavaca i povećava vjerojatnost susreta ljudi i zaraženih glodavaca. Istovremeno, rizik od širenja potiču i suše odnosno šumski požari: dovodeći do manje dostupnosti hrane, tjeraju glodavce da traže hranu bliže ljudskim staništima [1, 2].

“Ovi glodavci bolje se prilagođavaju klimatskim promjenama, što bi moglo biti razlog sve većeg broja slučajeva koje bilježimo”, rekao je za CNN Eduardo López, argentinski specijalist za zarazne bolesti.

Gubitak bioraznolikosti i hantavirus

Roberto Debbag, potpredsjednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju, istaknuo je da, osim povećanog rizika zbog učinaka klimatskih promjena, širenju doprinose i turistički trendovi koji dovode do sve učestalijeg ulaska ljudi u staništa divljih životinja.

“Svaka osoba koja odlazi u rizično područje radi turizma, ako ono nije očišćeno od podšumlja, predstavlja vrlo visoku opasnost”, kaže Debbag.

Naime, ulazak ljudi u divlja staništa i gubitak biološke raznolikosti ključni su čimbenici koji povećavaju rizik od prelaska novih virusa, uključujući i hantaviruse, na ljude. Uz to, promjene u okolišu smanjuju raznolikost glodavaca, što može povećati učestalost prenošenja virusa unutar jedne vrste, čime se povećava rizik od prelaska virusa na ljude [1, 2].

Sveeuropska analiza u kojoj se promatrao period od 2011. do 2021. utvrdila je da bogatstvo staništa ima značajan utjecaj na rizik od bolesti: visoka bioraznolikost smanjuje rizik od hantavirusa.