Zelena energetska tranzicija se ubrzava
Bloombergov izvještaj o budućnosti energije najavljuje kraj ere fosilnih goriva. Međutim, tranzicija neće biti dovoljno brza da se rast globalne temperature ograniči ispod +1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Era fosilnih goriva bliži se kraju. Ona neće završiti dovoljno brzo da se globalno zagrijavanje ograniči ispod +1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali nedvojbeno je da će završiti.
Zaključak je to ovogodišnjeg izdanja Bloombergove redovite godišnje publikacije o budućnosti energije, New Energy Outlook 2026. Energetska tranzicija dobila je veliki zamah, potaknuta recentnim kriznim situacijama koje su poremetile globalne tokove energenata: pandemijom kovida-19 te ratovima u Ukrajini i Iranu. Ovisnost o uvoznoj energiji dobila je status sigurnosne prijetnje.
“Živimo u još jednom kriznom trenutku, ali za razliku od prošlih desetljeća, države sad imaju stvarne opcije za reakciju. […] Kroz čistu energiju i elektrifikaciju možemo osnažiti energetsku sigurnost i usput smanjivati štetne emisije”, poručuje glavni ekonomist BloombergNEF-a David Hostert.
Krize ubrzavaju tranziciju
Ulaganja u energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima u 2025. su dosegla rekordnih 2,3 bilijuna dolara. Ove će godine rekord izgledno biti premašen.
BloombergNEF prognozira da će solarni paneli do 2032. godine postati najveći svjetski proizvođač energije te da će se baterijski kapaciteti povećati za 17 puta. Ova potonja stavka posebno je važna: baterije, naime, rješavaju najveći problem zelene energetske tranzicije, omogućujući pohranu obnovljive električne energije i njeno naknadno trošenje, u periodima kad nema dovoljno proizvodnje iz vjetra i sunca.
Primjer europske energetske tranzicije služi kao potvrda Bloombergove konstatacije da energetske krize ubrzavaju napuštanje fosilnih goriva. Europa je bila prisiljena smanjivati potrošnju fosilnih energenata te se okretati prema alternativnim izvorima zbog ratova u Ukrajini i Iranu.
Recentna analiza organizacije SolarPower Europe pokazuje da, zbog divljanja cijena fosilnih energenata, ulaganja u obnovljive izvore europskom gospodarstvu štede 110 milijuna dolara dnevno. Promatrano razdoblje odnosi se na prvih mjesec dana rata u Iranu. Ako razdoblje visokih cijena potraje do kraja 2026. godine, uštede bi mogle ukupno dosegnuti 67,5 milijardi eura.
Slabe točke
Cijena solarnih panela i prateće tehnologije još uvijek značajno pada, primarno zahvaljujući ogromnim kineskim državnim ulaganjima u istraživanje, razvoj i proizvodnju. Sličnu putanju slijedi i razvoj baterija, koji se također još uvijek primarno događa u Kini.
Ovisnost o kineskoj tehnologiji upućuje na potencijalnu buduću geopolitičku ranjivost. Obnovljivi izvori omogućuju lokalnu proizvodnju energije, eliminirajući ovisnost o uvoznim energentima. Međutim, stvarna energetska nezavisnost podrazumijevala bi i eliminiranje ovisnosti o uvoznoj tehnologiji za proizvodnju energije.
U Bloombergovom se izvještaju o budućnosti energije identificira i glavna slabost zelene energetske tranzicije – elektroenergetska mreža. Da bi mogle podnijeti rapidnu elektrifikaciju, mreže će trebati značajnu nadogradnju. Osim baterijskog kapaciteta, mora se povećati i kapacitet za prijenos energije na veće udaljenosti uz što manje gubitke. Bez tih ulaganja elektroenergetska mreža neće moći podnijeti priključivanje sve većeg i većeg broja proizvođača obnovljive energije.
Koliko zagrijavanja?
Usprkos nužnosti značajnih ulaganja, Bloombergova analiza pokazuje visoku razinu sigurnosti da će države nastaviti putem tranzicije; ne zbog sve izraženije prijetnje klimatskih promjena, već zbog ekonomske računice. Tranzicija prema obnovljivoj energiji u današnjem je politički nestabilnom svijetu naprosto jeftinija i sigurnija opcija od zadržavanja statusa quo.
Europska unija već se dobrano kreće u tom smjeru. Europski paket o mrežama strateška je inicijativa poticanja investicija u razvoj zajedničke EU elektroenergetske mreže.
Međutim, svim naporima usprkos, Bloomberg smatra da se cilj ograničavanja rasta temperature ispod +1,5 stupnjeva više ne može dostići. U najboljem će slučaju zagrijavanje dosegnuti vrhunac na dodatnih 1,81 stupanj s obzirom na predindustrijsko razdoblje, pokazuje Bloombergova analiza.