Nitko ne želi sanirati otpad u Gospiću

Ličani će krajem ovog mjeseca opet izaći na ulice zbog neriješenog problema opasnog otpada ilegalno zbrinutog na marginama Gospića.

Najavila je to inicijativa “Gospić je naš dom” koja je na svojoj Facebook stranici podijelila informaciju da će se prosvjed, zamišljen kao šetnja do naselja Smiljan, održati 27. lipnja.

“Dvije godine zakoni se krše pred našim očima. Dvije godine čekamo odgovore koje namjerno ne daju. Znamo što je zakopano ispod silosa. Znamo odakle je došlo, tko je to omogućio. Znamo da država skriva analize tla”, stoji u objavi na društvenim mrežama u kojoj se poziva građane na okupljanje.

Prosvjed je najavljen svega nekoliko dana nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio vijest da je natječaj za sanaciju otpada završio bez ijednog ponuditelja. Postupak je trebao obuhvaćati uklanjanje približno 3.500 tona otpada od mehaničke obrade, pretežito mljevenih kablova i plastike koji sadrže opasne tvari.

Riječ je tek o prvoj fazi sanacije; preostale dvije obuhvaćaju otpad unutar zatvorenih objekata i u vrećama oko njih te sanaciju zakopanog otpada na površini od oko dva hektara. Za druge dvije faze, godinu dana i pol dana otkako je u javnosti odjeknula afera ilegalnog odlaganja plastičnog i medicinskog otpada u režiji tvrtke Tipos resurs d.o.o., građani i dalje nemaju jasne informacije kada će početi, niti kako će izgledati.

Ne samo u Gospiću, već i u Benkovcu i Poznanovcu, gdje je navedena tvrtka također odlagala otpad. 

Što se tiče Poznanovca u tijeku je otvoreni postupak javne nabave za sanaciju dvije lokacije, dok u slučaju Benkovca, odgovaraju nam iz FZOEU, još nisu ispunjeni formalno-pravni uvjeti.

“Jesmo vam rekli”

Iz Fonda najavljuju kako će se odmah analizirati razlozi izostanka ponuda te žurno poduzeti potrebni koraci za ponovnu objavu otvorenog postupka javne nabave čija je vrijednost 2,1 milijun eura bez PDV-a.

“Nismo iznenađeni, upozoravali smo”, navodi inicijativa “Gospić je naš dom” na Facebooku.

Razgovarali su, kažu, s potencijalnim tvrtkama te doznali kako se radi o materijalu koji zbog svog sastava neće primiti niti jedna spalionica u Europi. Još su unazad mjesec i pol dana, kada je u travnju prolongiran rok za natječaj, iz inicijative obavijestili da je potencijalni ponuđač uzeo vlastite uzorke otpada i u neovisnoj analizi dobio rezultate koji demantiraju dokumentaciju Fonda.

“Konkretno, sadržaj klora u otpadu može biti veći od tri posto, dok Fondove analize priložene u natječajnoj dokumentaciji pokazuju manje od jedan posto (u dvjema analizama) odnosno nešto više od jedan posto u trećoj. U okviru javnog savjetovanja i mi i zainteresirane tvrtke službeno smo podnijeli komentare na dokumentaciju i upozorili da dokumentacija nije dovoljno precizno definirana, da karakterizacija otpada nije potpuna i da postoji realan rizik prolongiranja postupka”, napisali su na svom Facebooku uz dodatak da je Fond sve te primjedbe odbio. 

Iz FZOEU su za Klimatski portal odgovorili kako, s obzirom na to da je riječ o analizama koje su potencijalni ponuditelji radili za vlastite potrebe, nemaj uvid u iste.

“Ističemo kako otpad koji je predmet nabave usluge uklanjanja i zbrinjavanja i/ili oporabe nosi ključni broj 19 12 11* ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada koji sadrži opasne tvari te se može spaliti u spalionicama opasnog otpada koje imaju odgovarajuću dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom. U Europi ima više takvih spalionica, primjerice u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i dr.”, odgovorili su nam te dodali da vjeruju kako će na ponovljenom postupku dobiti odgovarajuće ponude i odabrati izvođača radova. 

Komunikacija

Kako za Klimatski portal kažu iz inicijative, komunikacija s Fondom bila je u formi korektna, a u suštini duboko razočaravajuća. Fond se, navode, prema građanima Gospića postavio kao tijelo koje zna bolje, odlučuje samo i ne treba nikoga ništa pitati.

“Svaki naš prijedlog je bio odbijen, svako upozorenje ignorirano da bi se potom pokazalo točnim. Mogli smo biti most između institucija i građana. Umjesto toga, gledali smo kako se prema ljudima koji žive uz 35.000 tona ilegalnog opasnog otpada ophode kao prema smetnji, a ne kao prema dionicima čiji su životi u igri. Nije to samo komunikacijski problem, to je simptom institucija koje zaboravljaju zbog koga postoje”, kažu za Klimatski portal. 

Istovremeno, Fond najavljuje prekrivanje zakopanog dijela otpada vodonepropusnim slojem što bi trebalo koštati oko milijun eura. Prema stavu inicijative, prekrivanje je trebalo biti napravljeno prije više od godinu dana, dok zadnje kiše i snjegovi nisu dodatno potopili ono što je zakopano.

Navode kako je otpad, dok se čekalo, prodirao dublje u tlo zbog čega prekrivanje nije rješenje, već to može biti isključivo sanacija.

Fond, dodaju,  na svako traženje podataka o sastavu otpada i analizi tla navodi kako je istraga još u tijeku i da zbog toga nije moguće provoditi nikakve radnje na lokaciji zakopanog otpada niti dobiti analize.

Zbog toga se pitaju kako je onda moguće planirati prekrivanje tog istog otpada te tko je donio tu odluku i na temelju koje koordinacije s DORH-om. Slično pitanje smo im i sami postavili. 

“Sve ostale analize koje spominje građanska inicijativa Gospić je naš dom Fond će, čim ih službeno dobije, koristi za potrebe daljnjih aktivnosti na sanaciji”, odgovorili su nam iz Fonda. 

Pitali smo lokalne aktiviste jesu li možda u komunikaciji oko ovog problema s različitim dionicima naišli na neko potencijalno rješenje.

“Nije na nama da nudimo rješenje, na državi je da kaže istinu o tome što je u tlu. A istinu ne govori jer objava sveobuhvatnih analiza otpada znači suočavanje s onim što sami znaju – da je Gospić, zbog sastava i količine onoga što je zakopano, iznimno složen slučaj za koji standardni postupci ne daju odgovor”, odgovorili su nam.

Što dalje?

Kada je prije mjesec dana ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković posjetila Gospić, predstavnici inicijative odbili su sudjelovati na sastanku. Ministrica je, kažu, posjetila županiju bez prethodne najave građanima okupljenima u “Gospić je naš dom” koja godinu i pol dokumentira ovaj slučaj.

“Odbili smo sudjelovati jer ovo nije bio posjet s kojim je došlo neko rješenje ili neka nova informacija. Posjete ovog tipa, služe samo za sanaciju reputacije. Mi u tome ne želimo sudjelovati. Razgovori s državom nisu završeni zato što smo mi odustali, nego zato što smo iscrpili svaki formalni mehanizam unutar sustava koji nudi odgovore bez posljedica”, kažu za Klimatski portal. 

Ustav Republike Hrvatske člankom 69. jamči svakom građaninu pravo na zdrav život i zdrav okoliš, a država je dužna osigurati uvjete za to, kažu nam. 

“Kada država tu obvezu sustavno ne ispunjava, a mi imamo dokumentaciju koja to dokazuje, Ustavni sud je instanca koja o tome može odlučivati”, dodaju.

S druge strane, dodaju, tu je europska razina. Inicijativa je pripremila pritužbu Europskoj komisiji zbog kršenja konkretnih EU direktiva koju će uručiti ovih dana. 

“Pravni koraci su jedan dio, ali institucije u ovoj zemlji ne reagiraju samo na argumente, reagiraju na pritisak javnosti. Dijaloge smo iscrpili. Zato u subotu, 27. lipnja organiziramo Hod za Liku – pet kilometara kroz Gospić, od Silosa do tvornice litija koja je protuzakonito izgrađena. Hodamo jer je to najjasniji mogući signal da građani znaju što se događa, da nisu sami i da neće odustati”, poručili su.