Počeo je El Niño. Što to znači?

Američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) službeno je potvrdila ono što su meteorolozi tjednima najavljivali: El Niño se razvio u tropskom Pacifiku, a prognostičari predviđaju da će se do jeseni pojačati na umjerenu ili snažnu razinu.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) ranije je procijenila 80-postotnu vjerojatnost El Niña u razdoblju od lipnja do kolovoza 2026., a ta vjerojatnost raste na oko 90 posto tijekom ostatka godine.

Što to u praksi znači i zašto bismo trebali obratiti pažnju?

Što je El Niño?

El Niño je klimatski obrazac koji se prirodno pojavljuje i koji se povezuje sa zagrijavanjem površine oceana u središnjem i istočnom tropskom Tihom oceanu. Javlja se u prosjeku svakih dvije do sedam godina i obično traje od devet do dvanaest mjeseci.

Nije svaki privremeni porast temperature na Pacifiku znak da dolazi El Niño. Znanstvenici ovaj fenomen prepoznaju po dugotrajnom zagrijavanju morske površine u ekvatorijalnom Tihom oceanu; konkretno, smatra se da El Niño počinje kad temperature u promatranoj regiji porastu za najmanje 0,5 stupnjeva Celzijusa iznad tromjesečnog prosjeka. Uz porast temperature, El Niño donosi i atmosferske promjene, zbog čega vjetar na tropskom Pacifiku slabi i mijenja smjer.

Suprotni fenomen zove se La Niña, hladna faza istog ciklusa.

Zašto je ovaj El Niño posebno zabrinjavajući?

NOAA-ini prognostičari predviđaju 63-postotnu vjerojatnost da će temperature morske površine premašiti 2 °C iznad prosjeka, što bi ovaj događaj svrstalo u kategoriju “vrlo snažnog” El Niña.

Vrlo snažan El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0,2 °C, oslobađajući toplinu pohranjenu u oceanu u atmosferu. Taj dodatni udar sada pogađa svijet koji zbog klimatskih promjena već postavlja temperaturne rekorde. Godina 2024., najtoplija ikad zabilježena, bila je potaknuta El Niñom koji čak nije ni bio naročito snažan.

WMO upozorava da toplija mora dodaju toplinu i vlagu u atmosferu, što može pogoršati klimatske ekscese poput toplinskih valova i intenzivnih oborina.

Učinci El Niña ne osjećaju se posvuda jednako. Za svaki porast temperature zraka od 1 °C, atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do intenzivnijih i obilnijih kiša. El Niño također može pojačati toplinske valove u tropima, zbog čega su godine s El Niñom često među najtoplijima u povijesti.

Tijekom tipičnog El Niña, mlazna struja nad sjevernim Pacifikom pomiče se prema jugu, mijenjajući olujne obrasce. El Niño na Pacifiku ubrzava nastanak uragana, dok ih u Atlantiku usporava, što je razlog zašto NOAA predviđa ispodprosječnu sezonu uragana na Atlantiku ove godine.

Što to znači za Hrvatsku?

Europa i Hrvatska nisu pod izravnim utjecajem El Niña na način na koji su to Australija ili Azija, no stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i globalnih centara poput ECMWF-a naglašavaju da on djeluje kao pojačivač postojećih klimatskih promjena.

Većina modela predviđa temperature iznad klimatološkog prosjeka tijekom cijelog ljeta 2026. godine.

Sara Ivasić s Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a za Index je kazala da je na globalnoj razini 2024. bila rekordno topla te da je tome pridonio i snažan El Niño. “U Hrvatskoj je to također bila ekstremno topla godina, a ljeto 2024. je na većini meteoroloških postaja bilo i najtoplije ljeto od kada postoje mjerenja”, istaknula je.

Meteorolozi upozoravaju da bi Balkan i područje sjevernog Jadrana mogli biti pod češćim utjecajem snažnih olujnih sustava, osobito nakon duljih toplinskih valova; kombinacija velike topline i povećane vlage stvara idealne uvjete za nestabilno i ekstremno ljetno vrijeme.