Građani se bune protiv podatkovnog centra u Topuskom

Više od devet tisuća ljudi potpisalo je peticiju protiv gradnje data centra u Topuskom, ambiciozno najavljene pod egidom “najveće investicije u povijesti Hrvatske”.

U pitanju je, podsjećamo, projekt hrvatskog poduzetnika Jake Andabaka i njegovih američkih partnera. Andabak u projekt ulazi sa zemljištem u Topuskom, dok bi milijarde eura potrebne za izgradnju data centra trebale stići iz SAD-a. Najavljeno je da će centar imati kapacitet od čak 1 GW, a projekt uključuje i solarnu elektranu snage 500 MW te trafostanicu i infrastrukturu za prijenos električne energije. O gradnji solarne elektrane i popratne elektroenergetske infrastrukture je na sastanku Inicijative tri mora u Dubrovniku investitor potpisao pisma namjere s izvođačima radova: tvrtkama Končar i Greenvolt Power.

Radovi su u tijeku, a Andabak je u medijima izjavio kako se nada da će data centar biti pušten u pogon 2029. godine.

> > “Najveća investicija u povijesti Hrvatske”: PR-ovska AI magla oko gigantske solarne elektrane

Građani protiv podatkovnih centara

Peticiju protiv nastavka ovog projekta je do trenutka objave ovog članka potpisalo više od 9200 građana.

“Smatramo da ovakav projekt nije u skladu s interesima lokalne zajednice niti s očuvanjem prostora koji predstavlja prirodnu, povijesnu i zdravstvenu vrijednost Republike Hrvatske”, navodi se u tekstu peticije.

Potpisnici zahtijevaju “trenutačnu i trajnu obustavu svih planova vezanih uz izgradnju data centra u Topuskom, zaustavljanje svih prostornih, administrativnih i investicijskih postupaka povezanih s projektom, potpunu transparentnost svih dosadašnjih odluka, pregovora i planova vezanih uz projekt, uvažavanje volje lokalnog stanovništva i zaštitu interesa zajednice iznad privatnih i investitorskih interesa.”

U tekstu peticije građani izražavaju zabrinutost zbog negativnih učinaka velikih podatkovnih centara, poput potrošnje električne energije i vode, stvaranja otpadne topline i buke, zauzimanja prostora i štetnih utjecaja na okoliš, mogućnosti prebacivanja dijela infrastrukturnih troškova na građane…

Iskustva iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje se podatkovni centri najviše grade, pokazuju da su njihovi strahovi opravdani. Dokazano je da ovakva postrojenja narušavaju kvalitetu života stvaranjem buke i podizanjem lokalne temperature. Zabilježeni su i slučajevi zagađenja vode te rasta cijena i nedostupnosti električne energije.

> > Otkriven još jedan način na koji AI serveri pogoršavaju klimatsku krizu

Zbog toga diljem SAD-a izbijaju pobune građana protiv planirane gradnje podatkovnih centara, koje sve češće dovode do prolongiranja ili odustajanja od gradnje. Prema podacima istraživačke tvrtke Data Center Watch, u prvom kvartalu 2026. godine blokirano je ili odgođeno 75 projekata ukupno vrijednih oko 130 milijardi eura.

Broj odgođenih ili blokiranih projekata u samo prva tri mjeseca ove godine jednak je ukupnom broju takvih slučajeva tijekom čitave 2025. godine. U izvještaju se naglašava da sve učestalije lokalne pobune dobivaju nacionalnu vidljivost, što doprinosi njihovom širenju i povećava učinkovitost građanskih inicijativa.

AI je klimatska katastrofa

Osim što narušavaju kvalitetu života lokalnom stanovništvu, podatkovni centri postaju i značajna prepreka dekarbonizaciji globalnog gospodarstva, tj. smanjenju emisija stakleničkih plinova nužnom za ublažavanje klimatskih promjena.

Problem je u AI industriji, tj. velikoj količini energije koju podatkovni centri trebaju za rad i treniranje velikih jezičnih modela, tzv. umjetne inteligencije. U pitanju su podatkovni centri koji rade skoro pa neprestano, zbog čega ih je vrlo teško napajati iz obnovljivih izvora energije.

Velike i konstantne potrebe za energijom dovode do toga da se investitori u AI data centre okreću fosilnoj energiji. Popularni načini napajanja podatkovnih centara su plinske turbine i dizelski generatori. Čak se i mlazni motori prilagođavaju za proizvodnju struje u podatkovnim centrima.

Sve te tehnologije koriste fosilna goriva, zemni plin ili naftne derivate. Emitiraju stakleničke plinove i doprinose zagrijavanju Zemlje. Projekcije Međunarodne energetske agencije i drugih organizacija najavljuju značajan rast energetske potrošnje podatkovnih centara do kraja desetljeća.

> > Više o utjecaju AI tehnologije na klimatske promjene čitajte na Klimatskom portalu