Europska mora nisu u dobrom stanju
Europska agencija za okoliš u novom izvješću upozorava na zabrinjavajuće stanje europskih mora. Nijedno nije u dobrom stanju, a najgori je zdravstveni bilten Baltika i Mediterana.
Nijedno od mora koja okružuju europski kontinent nije u dobrom stanju. Najveći problem je zagađenje, a tu su i drugi, povezani pritisci: prekomjerni ribolov, klimatske promjene, uništavanje morskog dna i gubitak staništa te eutrofikacija – prekomjerna zasićenost hranjivim tvarima na bazi dušika i fosfora što dovodi do gubitka kisika.
Pokazuje to novo izvješće Europske agencije za okoliš, o stanju mora u Europi. Istovremeno, europske države zapostavljaju zaštitu morskog okoliša te kaskaju za ciljevima koje su same postavile.
Planirano je da će do 2030. godine ukupno 30 posto europske morske površine biti zaštićeno, a 10 posto strogo zaštićeno. Nije izgledno da će ti ciljevi biti ispunjeni; trenutno je zaštićeno 14 posto površine, a strogo je zaštićeno tek oko 1 posto europskih mora.
Europska mora trebaju stvarnu zaštitu
“Europska mora šalju jasan signal za pomoć, a vlade ga više ne mogu ignorirati”, izjavila je dr. Antonia Leroy iz WWF-ovog Ureda za europsku politiku.
“Nisu nam potrebna nova pravila. Potrebno nam je da zemlje EU-a napokon provedu zakone i obveze koje su već prihvatile, i to s naglaskom na postizanju stvarnih rezultata, a ne tek na ispunjavanju proceduralnih uvjeta. Jaz između ambicija i provedbe ugrožava prirodu, klimatsku otpornost, egzistenciju obalnih zajednica i naše gospodarstvo. Upravo se na to mora usredotočiti nadolazeći zakon EU-a o oceanima! […] On mora premostiti jaz između obveza i njihove provedbe jačanjem upravljanja oceanima, provođenjem postojećih zakona i postavljanjem otpornosti ekosustava kao vodećeg načela u svim sektorima koji djeluju na moru. Odluke koje danas donosimo odredit će budućnost čovječanstva jer su naša mora ključna za održanje života na planetu”, kaže Leroy.
Iz WWF-a poručuju da su zdravi morski ekosustavi temelj klimatske otpornosti, pridonose ljudskoj dobrobiti i održavaju plavo gospodarstvo koje godišnje vrijedi više od 250 milijardi eura. Zbog toga pozivaju da se u nadolazeći zakon o oceanima uključi obvezujući cilj zaštite najmanje 30 posto mora u EU te da mapiranje osjetljivosti ekosustava uvrsti postane obvezni dio pomorskih prostornih planova.
Posebno zabrinjavaju klimatske promjene
U izvještaju se posebno ističe kako klimatske promjene postaju sve veća prijetnja po zdravlje europskih mora. Očekuje se da će se do sredine stoljeća klimatske promjene prometnuti u najdominantniji oblik pritiska na morski okoliš; zasad je to još uvijek zagađenje.
“Klimatske promjene više nisu pozadinski pritisak. Već su među najznačajnijim izvorima stresa za europska mora, a projicira se da će postati dominantni izvor pritiska do sredine stoljeća. […] Zagrijavanje, rast kiselosti i gubitak kisika pojačavaju druge pritiske za koje su odgovorni ljudi, slabeći otpornost ekosustava”, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš.
Autori izvještaja također poručuju da će, bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova, morski ekosustavi nastaviti gubiti kapacitet za održavanje bioraznolikosti, reguliranje klimatskog sustava i pružanje esencijalnih usluga. Autori izvještaja procjenjuju da će ukupni utjecaj klimatskih promjena na europska mora rasti za 75 do 89 posto do sredine stoljeća.