Ekstremne vrućine u Europi dovode do sve opasnije suše
Vrlo visoke temperature u Europi potiču brže isparavanje vode iz rijeka, jezera i tla, što značajno doprinosi suši. Posljedica su problemi u poljoprivredi i proizvodnji električne energije, što predstavlja dodatni udar na životni standard najugroženijih skupina građana.
Klimatske promjene pogoršavaju sušu diljem Europe, pokazuje istraživanje međunarodnog znanstvenog kolektiva World Weather Attribution.
Problem je u sve učestalijim visokim temperaturama, koje ubrzavaju isparavanje vodnih zaliha. Zbog toga je suša na zapadu Europe postala pet puta vjerojatnija nego što bi bila bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Na istoku Europe situacija je još gora: suša je postala 11 puta vjerojatnija.
“Klima Europe se brzo mijenja. Iako su obrasci oborina i dalje mješoviti, naši nalazi pokazuju da ekstremna vrućina postaje glavni pokretač suše na našem kontinentu. Svjedočimo tome kako vodne zalihe isparavaju iz naših tala i rijeka brže nego što bi to bilo bez klimatskih promjena, pretvarajući ono što bi inače bila podnošljiva sušna razdoblja u ozbiljne suše”, kaže dr. Sarah Kew, klimatska znanstvenica u Kraljevskom nizozemskom meteorološkom servisu.
Udar na najranjivije stanovnike Europe
Znanstvenici iz 12 europskih zemalja do ovih su podataka došli analizirajući trendove u oborinama, vlažnosti tla i potencijalnoj evapotranspiraciji (PET), koja pokazuje maksimalnu brzinu isparavanja vode pod utjecajem temperature i vlažnosti zraka te brzine vjetra. Ovo mjerilo se opisuje i kao “žeđ atmosfere”.
Nalazi otkrivaju da se, iako dugoročni trendovi oborina variraju, suša ponajprije pokreće ekstremnom vrućinom pojačanom klimatskim promjenama. World Weather Attribution zaključuje kako manjak kiše u Europi nije jasno povezan s klimatskim promjenama, ali zato je vrlo uočljivo da visoke temperature ubrzavaju potencijal isparavanja vode.
“Unatoč većim zimskim oborinama u većem dijelu Europe, sada vidimo pojačanu sklonost neuobičajenom sušenju tla već u proljeće, prije nego što je ljeto uopće počelo. Za to smo sami krivi: kako temperature rastu, žeđ atmosfere brzo se povećava, izvlačeći vlagu iz rijeka, jezera, akumulacija i tla. To iz temelja mijenja način na koji nastaju europske suše — sve manje zbog izostanka kiše, a sve više zbog toplijeg zraka koji sprječava da kiša ostane u tlu”, kaže Dominik Schumacher s Instituta za atmosfersku i klimatsku znanost pri švicarskom sveučilištu ETH Zürich.
Vjerojatnost stvaranja vremenskih uvjeta koji ubrzavaju isparavanje vode na zapadu Europe je zbog klimatskih promjena postalo 80 puta vjerojatnije, dok je na istoku Europe postalo 40 puta vjerojatnije. Manjak oborina, kakav se u Europi bilježi ove godine, povijesno bi izazvao manje ozbiljnu sušu, ali dodatna vrućina ubrzava isparavanje vlage iz tla, pokazuje analiza organizacije World Weather Attribution.
Ubrzano isparavanje vode predstavlja veliki problem za poljoprivredu, ali ima utjecaj i na još jednu ključnu gospodarsku granu – energetiku. Na udaru su države koje značajne količine električne energije dobivaju iz hidroelektrana (među kojima je i Hrvatska), kao i one koje koriste riječne tokove za hlađenje nuklearnih elektrana.
“Ovo nije samo kriza za poljoprivrednike, ovo je kriza koja se prelijeva na najranjivije stanovnike Europe. Propali usjevi, niski vodostaji rijeka i ograničenja u potrošnji vode prijete rastom cijena osnovnih dobara poput hrane i energije, što najteže pogađa kućanstva s niskim primanjima. Iako nam znanost govori da ćemo u budućnosti vidjeti sve češće i intenzivnije suše, EU još uvijek ne propisuje obvezne planove upravljanja sušom, a spremnost pojedinih europskih zemalja je neujednačena”, kaže Merel Laauwen sa Sveučilišta i istraživačkog centra Wageningen u Nizozemskoj.
Rješenja postoje
Bez značajnog i brzog ograničavanja emisija stakleničkih plinova, ovaj će problem u budućnosti postati još izraženiji.
“Najviše zabrinjava to što se ovi uvjeti javljaju već pri zatopljenju od 1,4 °C. Ako globalne emisije podignu temperature na predviđenih 2,8 °C, vjerojatnost tako intenzivnih uvjeta isparavanja mogla bi se udvostručiti, pretvarajući suše poput ove u redovitu pojavu. Bez brzih i odlučnih rezova emisija, Europu čeka budućnost u kojoj se ovakva žarka i suha ljeta ponavljaju iznova i iznova”, ističe Mariam Zachariah iz Centra za politiku okoliša pri londonskom Imperial koledžu.
Rješenja za probleme klimatskih promjena, međutim, postoje. Potrebna je samo politička volja za njihovu odlučnu primjenu.
“Sve teže suše nezaobilazan su znak crvene uzbune da se naš planet pregrijava kako se klimatska kriza ubrzano pogoršava, pogađajući cijene hrane, energetske sustave i riječni prijevoz. Sve dok čovječanstvo ne prestane spaljivati goleme količine ugljena, nafte i plina, ove brutalne suše potaknute klimom bit će sve ozbiljnije i sve skuplje kako za kućanstva, tako i za cijela gospodarstva. No i rješenja su jednako jasna: mnogo brže prelaziti na obnovljive izvore energije — koji su danas jeftiniji od onečišćujućih fosilnih goriva — elektrificirati gospodarstva i ulagati u otpornost, kako bi zajednice, poduzeća i gospodarstva bili bolje zaštićeni”, poručuje Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime.