I u Kistanjama se nepropisno gomilala plastika. Država kaže da ne ugrožava okoliš

Gotovo 30 vatrogasaca i 12 vatrogasnih vozila više od osam sati gasilo je požar koji je krajem studenog 2024. godine izbio zbog kratkog spoja u objektu obrta za reciklažu i preradu plastike u mjestu Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogonom je, bez dozvole za gospodarenjem otpadom, upravljao 27-godišnji mještanin Kistanja koji je plastiku gomilao i van postrojenja – i to na česticama na koje je upisana Republika Hrvatska.

U vrijeme kada smo ga posjetili, dvorište pogona bilo je ispunjeno gomilom plastičnog otpada, među kojim su bili i paketi s natpisom “Unmanufactured Italy”, iz kojih se po tlu prosipala granulirana plastika.

Na lokaciji smo pronašli i velike vreće usitnjene plastike te drugu vrstu otpada. Reportažu o tome objavili smo u svibnju 2025. godine. Već na prvi pogled moglo se zaključiti da je odlagalište prava ekološka bomba.

> > Našli smo još jedan ilegalni deponij plastike. Država ga namjerno ignorira

Ipak, država danas smatra da nema osnove za kazneni progon zbog ugrožavanja okoliša.

Sudeći prema odgovoru koji je Klimatski portal ovaj tjedan dobio od Antonije Samardžić, zamjenice šibenskog Općinskog državnog odvjetnika (ODO), kaznena prijava protiv 27-godišnjaka zbog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom je odbačena.

Za ODO nema ugrožavanja okoliša

“Obavještavam Vas da je ovo državno odvjetništvo u predmetu na koji se upit odnosi nakon provedenih dokaznih radnji odbacilo kaznenu prijavu protiv 27-godišnjaka zbog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom iz članka 196. stavka 2. Kaznenog zakona, budući da nije utvrđeno da bi u postupanju 27-godišnjaka bila ostvarena obilježja navedenog kaznenog djela djela, dok je protiv osumnjičenika, a kako je obavljao djelatnost bez ispunjenja zakonskih uvjeta, od strane nadležnog Državnog inspektorata podnesen optužni prijedlog zbog počinjenja odgovarajućih prekršaja”, glasi odgovor koji nam je jučer stigao.

Drugim riječima, utvrdili su da nisu ispunjeni uvjeti za kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom, dok je zbog poslovanja bez ispunjenih zakonskih uvjeta protiv osumnjičenika podnesen optužni prijedlog za prekršaje.

U Kaznenom zakonu postoji čitavo poglavlje o kaznenim djelima protiv okoliša. Članak 196. stavak 2., na koji se referira ODO Šibenik, odnosi se na ugrožavanje okoliša i zdravlja otpadom. Evo što u njemu piše:

“Tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život i zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”

Zašto je plastični otpad u Gospiću opasnost, a u Kistanjama nije?

Priču o Kistanjama objavili smo nekoliko mjeseci nakon što je lani u javnosti odjeknula Europolova istraga o ilegalno odloženom plastičnom i medicinskom otpadu u Gospiću, Poznanovcu i Benkovcu.

Raspitujući se o lokaciji u Kistanjama, prepunoj jutenih vreća koje podsjećaju na vreće sa spomenutih lokacija, saznali smo da je nekoliko mjeseci ranije u pogonu izbio veliki požar.

> > Mafija koristi Hrvatsku kao smetlište, a državne institucije to ignoriraju

Iako se plastični otpad u dvorištu pogona godinama nepropisno zbrinjavao (na satelitskim snimkama postoji od 2014. godine), Državni inspektorat (DIRH) na teren je izašao tek nakon požara.

Tom je prilikom inspekcija zaštite okoliša utvrdila je da poslovni subjekt obavlja djelatnost oporabe plastičnog otpada bez dozvole za gospodarenje otpadom. Inspekcija je tada donijela rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom te naredila uklanjanje otpada. Protiv vlasnika je podnesen optužni prijedlog zbog obavljanja djelatnosti oporabe otpada bez dozvole za gospodarenje otpadom.

Unatoč tome, Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku sada zaključuje da u postupanju 27-godišnjaka nisu ostvarena obilježja kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom.

Činjenica da je plastični otpad gomilan izvan pogona, da je inspekcija utvrdila rad bez dozvole, da je na lokaciji izbio veliki požar, da su mještani Kistanja bili izloženi dimu, kao ni činjenica da granulirana plastika “zbrinuta” na ovaj način može ugroziti tlo i krško podzemlje, očito nisu bile dovoljne šibenskom Općinskom državnom odvjetništvu za zaključak da je vlasnik pogona doveo u opasnost zdravlje ljudi i okoliš.

Upravo zato pitali smo ODO Šibenik kako je moguće da se u drugim slučajevima nepropisno zbrinjavanje otpada tretira kao ozbiljna prijetnja okolišu i zdravlju ljudi, dok u Kistanjama nije utvrđeno postojanje obilježja kaznenog djela.

Odgovor na taj upit nismo dobili.

Od izvida do odbacivanja kaznene prijave

Priča je, međutim, imala i raniji obrat.

Kada smo krajem svibnja 2025. godine objavili tekst o ovoj lokaciji, otprilike pola sata nakon objave Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku obavijestilo nas je da su tijekom izvida utvrđene činjenice koje upućuju na sumnju u nezakonito zbrinjavanje otpada te da je naloženo provođenje dodatnih izvida. To je stajalo u dopisu koji nam je također poslala zamjenica općinskog državnog odvjetnika Antonija Samardžić.

Sada, više od godinu dana kasnije, iz ODO-a nam je stigla odluka: kaznena prijava protiv 27-godišnjaka zbog ugrožavanja okoliša otpadom je odbačena.

Ignoriranje problema

Slučaj iz Kistanja otvara pitanje koliko učinkovito hrvatske institucije prepoznaju i procesuiraju moguće zločine protiv okoliša.

Na lokaciji je inspekcija utvrdila da se djelatnost oporabe plastičnog otpada obavljala bez potrebne dozvole. Otpad se godinama gomilao na državnim česticama, na lokaciji je izbio veliki požar, a dio plastičnog otpada bio je rasut po tlu. Ipak, nakon provedenih izvida i dokaznih radnji državno odvjetništvo zaključilo je da nisu ostvarena obilježja kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom.

Kao što smo već pisali, odlaganje i zakopavanje otpada u okolišu ima niz štetnih učinaka, prvenstveno po ljudsko zdravlje.

Nepropisno odlaganje otpada, naime, dovodi do povećanja količine mikroplastike i toksičnih kemikalija u tlu i podzemnim vodama.

Na taj se način onečišćuju voda koju pijemo i hrana koju jedemo, što dovodi do različitih kroničnih bolesti i karcinoma te skraćuje životni vijek ljudi izloženih zagađenju. Neke se supstance u okolišu mogu zadržati godinama, ili čak desetljećima.

Pitanje koje ostaje jest gdje je granica između prekršaja u gospodarenju otpadom i kaznenog djela protiv okoliša – i koliko dokaza institucije trebaju da bi tu granicu povukle.