Skoči do sadržaja
Foto: Polina Kuzovkova/Unsplash+

Temperatura mora dosegla povijesni rekord

calendar

Prosječna površinska temperatura mora probila je dosadašnji rekord, zabilježen 2024. Iznenađujuće je da se to dogodilo u kolovozu.

Globalna površinska temperatura mora dosegla je rekordnu razinu. U subotu 22. kolovoza je globalni prosjek temperature na morskoj površini iznosio 21,1 °C, najviše otkad postoje mjerenja.

Priopćio je to Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje. Raniji rekord iznosio je 21,09 °C i zabilježen je u ožujku 2024. godine. Podaci sežu unazad do 1979. godine.

Iz Copernicusa ističu da je prosječna globalna temperatura na morskoj površini inače najviša u ožujku i travnju, a zbog čega se može očekivati da će u narednim mjesecima ovaj rekord ponovo biti oboren.

Ranija najviša temperatura zabilježena u kolovozu iznosila je 20,98 °C. U pitanju je podatak iz 2023. godine.

Uzrok rastuće temperature mora su, naravno, klimatske promjene. Međutim, rekordno visokim temperaturama doprinosi i snažni El Niño koji se formira u Tihom oceanu. Svjetska meteorološka organizacija očekuje da će El Niño u narednim mjesecima dodatno jačati.

“Ovaj rekord još je jedan jasan signal oceana pod sve većim opterećenjem. El Niño dodaje toplinu sustavu, no to čini povrh desetljeća zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Kako temperature oceana i dalje rastu, rastu i rizici za morske ekosustave i obalne zajednice. Posljedice su već vidljive: broj dana s morskim toplinskim valovima diljem svijeta više se nego utrostručio od ranih 1990-ih, čime raste pritisak na morske ekosustave i zajednice koje o njima ovise”, kaže Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročnu vremensku prognozu (ECMWF).

Dugoročni porast temperature oceana ima dalekosežne posljedice za priobalne zajednice i ekosustave. Topliji ocean pridonosi porastu razine mora. Više temperature također povećavaju vjerojatnost i intenzitet morskih toplinskih valova, koji mogu oštetiti ključne ekosustave poput koraljnih grebena i livada morske trave, što narušava morske hranidbene lance te gospodarske grane poput ribarstva i akvakulture.

Više temperature oceana također povećavaju rizik od ekstremnih vremenskih pojava. Topliji ocean predaje atmosferi više topline i vlage, što može pojačati oborine i oluje. Osim toga, topliji ocean postaje manje učinkovit u apsorpciji ugljikovog dioksida iz atmosfere, što bi moglo oslabiti jedan od najvažnijih prirodnih obrambenih mehanizama planeta protiv klimatskih promjena, poručuju iz Copernicusa.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.