Ilegalno posječena stabla i gomile otpada: Kako je devastiran Müllerov brijeg

Zbog sumnje u kršenje Zakona o šumama prilikom nedavne sječe na Müllerovom brijegu na Črnomercu, šumarska inspekcija Državnog inspektorata podnijela je kaznenu prijavu nadležnom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Kaznena prijava podnesena je protiv izvođača radova koji je, sumnja inspektorat, prilikom izvođenja radova krčenja i malčiranja samoniklog raslinja izvršio bespravnu sječu stabala. Do tog smo saznanja došli nakon što smo se kod nadležnih institucija počeli raspitivati o legalnosti radova na Müllerovom brijegu, gdje je u srpnju izvršena sječa o čijim razmjerima govori usporedba satelitskih snimki iz veljače i kolovoza ove godine.

Vlasnici zemljišta koji su angažirali izvođača, tvrtke Lorsedo d.o.o., Miler centar d.d. i Margesto d.o.o., pritom su izbjegle prekršajnu i kaznenu odgovornost; inspekcija im je upravnom mjerom naredila obvezu biološke sanacije bespravno posječene šume sadnjom sadnica. 

Kako za Klimatski portal kaže Kristina Krpina, direktorica tvrtke Miller centar d.o.o, mjere koje trebaju provesti odnose se na dio zemljišta površine oko 6.000 četvornih metara.

Kada smo je upitali kako je uopće došlo do toga da je izvođač radova kazneno prijavljen zbog sumnje u bespravnu sječu, odgovorila nam je da o navedenoj kaznenoj prijavi nemaju nikakva saznanja. 

Radovi na brijegu

Müllerov brijeg već godinama stoji zapušten, iako se o gradnji novog naselja i poslovnog kompleksa priča još od 2006. godine kada su zemljište kupili odvjetnik Ante Nobilo, poduzetnik Danko Končar i pokojni poduzetnik Milan Mićo Carić.

Odvjetnik Nobilo ranije je medijima objasnio zašto se u cijelom tom periodu nije krenulo s gradnjom; prvo je krenula financijska kriza, a bilo je i problema s planiranjem pristupnih cesta i nedostatkom partnera koji bi uložili u projekt [Index].

Kasnije se i on sam povukao iz projekta. Prema pisanju 24 sata iz lipnja ove godine, Nobilo je svoje udjele prodao Petru Pripuzu, vlasniku tvrtke C.I.O.S koji na toj lokaciji sada posjeduje oko 80 posto zemljišta te je jedini partner uz Danka Končara. 

Da se investicija polako miče s mrtve točke pokazali su i radovi čišćenja terena zbog kojih je tema prostora Müllerovog brijega opet postala aktualna [1, 2, 3]. 

Nakon provedene sječe, obratili smo se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je nadležno za privatne šumoposjednike. Zanimalo nas je postoji li za navedenu šumu plan gospodarenja šumskom jedinicom te jesu li vlasnici terena uputili zahtjev za doznakom. 

Naime, zahtjev za doznaku stabala je službeni zahtjev kojim vlasnik ili posjednik šume traži da ovlaštena stručna osoba utvrdi koja se stabla smiju posjeći. Kod doznake šumar na terenu pregledava stabla, odabire ona predviđena za sječu, obilježava ih, mjeri i izračunava količinu drvne mase. 

Kako su nam odgovorili iz resornog ministarstva, svega dvije od ukupno 20 katastarskih čestica na kojima se čistio teren su po vrsti uporabe šume te je za njih podnesen zahtjev za doznakom početkom lipnja ove godine. Međutim, javljaju iz ministarstva, ona po njihovim saznanjima još nije realizirana, odnosno ministarstvo za navedenu katastarsku česticu nije izdalo elaborat o izvršenoj doznaci.

Unatoč tome, na jednoj od te dvije čestice je, kako se čini po usporedbi satelitskih snimaka i podataka sa stranice Uređena zemlja, izvršena sječa.

Ako je suditi po odgovoru koji je Klimatski portal dobio od Državnog inspektorata, za bespravnu sječu odgovoran je isključivo izvođač radova kojeg su vlasnici terena angažirali. Upitali smo inspektorat zašto je to tako, budući da Zakon o šumama u slučaju bespravne sječe predviđa i odgovornost vlasnika odnosno privatnog šumoposjednika.

“Sporna čestica nije bila navedena u ugovoru s izvođačem radova, već je izvođač prilikom izvođenja radova zahvatio i česticu koja se po načinu uporabe vodi kao šuma iako nije bila predmet ugovora”, odgovorili su nam iz inspektorata. 

(Ne)postojanje UPU-a

Prostor Müllerovog brijega jednim manjim djelom nalazi se na površinama koje su označene kao klizišta, što je dodatno zakompliciralo investicije. Naime, zagrebačka je skupština još u veljači 2012. donijela odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Müllerov brijeg, no odluka o izradi UPU-a propisivala je da se prije izrade i donošenja mora izraditi geotehnički elaborat, upravo zbog specifičnih karakteristika terena.

Takvo istraživanje je pak pri razradi plana izostalo. Tom je prilikom izrađen samo geotehnički izvještaj, zbog čega je Odbor za prostorno uređenje predložio da se donošenje odgodi dok se ne izradi geotehnički elaborat [Grad Zagreb]. 

Poslali smo upit Gradu Zagrebu; zanimalo nas je li prije sječe koja se dogodila u srpnju Gradu dostavljen bilo kakav geotehnički elaborat, studija, mišljenje ovlaštenog inženjera ili drugi stručni dokument kojim se procjenjuje utjecaj uklanjanja vegetacije na stabilnost terena. Odgovor na taj upit nismo dobili.

Nešto više o fazi u kojoj se projekt nalazi smo doznali od investitora. Kako nam kaže Krpina, trenutačno je u tijeku izrada prostorno-planske dokumentacije, odnosno Programa za izradu Urbanističkog plana uređenja.

“U cilju ostvarivanja preduvjeta za početak izrade UPU-a Müllerov brijeg proveli smo sva potrebna istraživanja, temeljem zadanog Programa geotehničkih istraživanja i ispitivanja Müllerovog brega, te je 2022. godine izrađen Geotehnički elaborat, na koji je izdana službena suglasnost Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje”, kaže nam. 

Na temelju potvrđenog Geodetskog elaborata izrađen je Program za izradu GUP-a kao pretpostavka za donošenje Odluke o izradi UPU-a.

“Program je na potvrdi kod Zavoda za prostorno uređenje, a cjelovita procedura je pod kontrolom jedinice lokalne samouprave pa rokove nikako ne možemo predvidjeti”, rekla je Krpina za Klimatski portal. 

Uvid u napravljeni elaborat imao je Goran Mazija, sudski vještak za geologiju kojem smo se obratili jer nas je zanimalo može li čišćenje terena i uklanjanje stabala utjecati na stabilnost tla.

“Što se tiče stabala, ona do neke granice mogu biti nešto što će drenirati tlo, ali jednako tako mogu biti i prekomjerni teret koji će biti okidač. Mi smo na klizištu na Predsjedničkim dvorima imali oko tisuću stabala koja su bila visoka po 30 do 40 metara i vršila su stravičan pritisak na tlo. Da bi uopće sanirali klizišta, morali smo sve sasjeći”, kaže nam Mazija.

Dodaje kako sadnja stabala, ako je to jedino što se radi, nije način sanacije klizišta, iako ona mogu pomoći da se područje drenira.

“To je samo jedan od načina koji može pomoći. Klizište se sanira građevinskim zahvatom. U ovom slučaju, uvjeti za vlasnike su takvi da je zahvat u prostoru moguć, ali u funkciji sanacije klizišta. Da bi na nekom terenu napravili drenažne sustave, kanale i potporne zidove, stabla se moraju ukloniti jer se u njihovoj prisutnosti to ne može raditi. Tko bi, uostalom, radio investiciju na nečemu što bi se moglo potencijalno urušiti”, kaže Mazija.

Otpad na brijegu

Posječena stabla na Müllerovom brijegu otkrila su dodatne probleme. Brojni su građani nakon sječe putem društvenih mreža izvijestili o manjim deponijama koje se nalaze na tom području. Prošetavši se brijegom, i sami samo naišli na njih, a na jednom dijelu primijetili smo i odložene azbestne crjepove.

Stanari koji žive u blizini, a na koje smo naišli u šetnji, rekli su nam kako se otpad na ovu lokaciju dovozio godinama.

“Sjećam se da bi nekad kamioni dolazili u sred noći, valjda da ostave to smeće ili šutu. Ne znam kakvi su planovi za brijeg, ali ja bih rekla da je pohvalno ako će se ovaj prostor barem malo urediti. Voćnjaci koji su ovdje postojali su zarasli i sve je izgledalo neuredno”, kaže nam gospođa na koju smo naišli u obližnjoj Kvaternikovoj ulici.

Kako nam kaže direktorica Miller centra, otpad su na lokaciju nezakonito odbacile treće osobe čiji im identitet nije poznat.

“Uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o lokaciji od velikog interesa za javnost kontaktirali smo Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost sa molbom za hitan termin sastanka u želji da se zajednički utvrdimo daljnje korake za sanaciju lokacije te izbjegnemo bilo kakva nerazumijevanja ili pogrešne interpretacije u javnosti međutim odgovor na upućenu mobu još nismo dobili”, odgovorila nam je. 

Grad Zagreb upitali smo i za otpad na ovoj lokaciji; zanimalo nas je da li je komunalno redarstvo ikad vlasniku izdalo naredbu za uklanjanjem. Odgovor nismo dobili.

Povijest i budućnost prostora

Prije Prvog svjetskog rata, područje Müllerovog brijega je bilo u vlasništvu obitelji židovskih industrijalaca te se koristilo kao voćnjak i vinograd.  Od 1960-ih godina, usporedno s naglim porastom broja stanovnika u zagrebačkim predgrađima, prostor se počinje intenzivnije koristiti za manje parcele na kojima su se uzgajale različite povrtne kulture.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do postupnog napuštanja poljoprivrednih aktivnosti, ponajprije kao posljedice promjena u vlasničkoj strukturi. Napuštanje obrade zemljišta rezultiralo je sukcesijskim promjenama vegetacijskog pokrova, odnosno postupnim zarastanjem nekadašnjih poljoprivrednih površina.

Prema istraživanju znanstvenika Agronomskog fakulteta, najveće promjene u načinu korištenja prostora odnose se na povećanje površina zauzetih stambenim objektima. Istodobno, površine pod voćnjacima smanjile su se za približno 70 posto tijekom posljednjih pedesetak godina.

Sadašnji planovi za prostor Müllerov brijeg pak uključuju izgradnju stambenih zgrada i vila, ali i javnih površina koje bi bile dostupne svima. 

“Ideja i cilj projekta jest transformacija danas zapuštenog prostora koji obuhvaća gotovo 300.000 četvornih metara u kvalitetno uređeno područje koje će oplemeniti ovaj dio grada i stvoriti novu vrijednost kroz uređenje prostora, očuvanje prirodnih vrijednosti, razvoj zelenih površina te sadržaja namijenjenih rekreaciji, boravku u prirodi i kvaliteti života”, kaže Krpina za Klimatski.