Više od 90 posto europskih poduzetnika podržava zelenu tranziciju
Europska unija odustaje od klimatskih politika u ime poticanja konkurentnosti. Poduzetnici koji su sudjelovali u anketi koju je naručio WWF smatraju da je to pogrešan smjer.
Tvrdnje da EU mora oslabiti klimatske i okolišne propise u svrhu jačanja konkurentnosti nemaju uporište u stavovima europskih poduzeća, prema novom istraživanju GlobeScana provedenom među poduzetnicima, a naručenom od WWF-a.
Naprotiv, devet od deset sudionika u istraživanju (91%) smatra da prijelaz na niskougljično, ekološki održivo gospodarstvo jača dugoročnu konkurentnost EU-a. Više od polovice njih (55%) kaže da su nedavni napori EU-a na “pojednostavljenju” propisa imali negativan ili mješovit učinak na njihovo poslovanje.
Istraživanje obuhvaća stavove 350 poduzetnika i menadžera u poduzećima iz raznih sektora u EU. Nalazi pokazuju jasan nerazmjer između nastojanja Unije da olabavi okolišne odnosno klimatske regulative i onoga što tvrtke navode da im je potrebno za konkurentnost.
Zelena tranzicija je dobra za poslovanje
Za anketirane poduzetnike, održavanje kursa zelene tranzicije EU je gospodarski prioritet; ističu manju izloženost klimatskim rizicima i rizicima za prirodu, veću sigurnost opskrbe energijom i resursima te stabilnije i predvidljivije troškove.
“Koliko još otrežnjujućih opomena Europa treba da shvati da se iz klimatske krize ne možemo izvući deregulacijom? Ovo ljeto bilo je bolan podsjetnik da Europa već plaća cijenu klimatskog sloma, uz goleme gospodarske troškove. Ipak, odgovor EU-a je stavljanje naših okolišnih zaštita na panj. Poduzeća sada jasno poručuju: slabljenje politika održivosti samo će učiniti Europu manje konkurentnom”, kaže Ester Asin, direktorica europskog WWF-a.
Gospodarski troškovi klimatske neaktivnosti već pogađaju Europu. Ekstremna vrućina ovog ljeta mogla bi smanjiti BDP EU-a za oko 1% u 2026. zbog gospodarske štete, ističu iz WWF-a pozivajući se na analizu Triodos banke.
Europska komisija pak procjenjuje da trošak neprovođenja postojećih okolišnih zakona EU-a iznosi oko 180 milijardi eura godišnje, što je deset puta više od 17 milijardi eura godišnje administrativne uštede koju je, prema Komisiji, njezin program pojednostavljenja do sada ostvario.
“Pojednostavljivanje” ne pomaže
Istraživanje također pokazuje da nedavni napori na ponovnom otvaranju i revidiranju okolišnog zakonodavstva EU-a stvaraju neizvjesnost za mnoge tvrtke, s obzirom na to da samo 29% poslovnih rukovoditelja izvještava o pozitivnim učincima nedavnih inicijativa EU-a za pojednostavljenje propisa.
Među onima koji izvještavaju o negativnim ili mješovitim učincima, najčešće spominjana posljedica je veća neizvjesnost oko budućeg smjera politike EU-a (57%), uz uzaludno utrošena ulaganja u pripremu za usklađenost i slabiji poslovni argument za održivost.
Kada su upitani što bi EU trebala prioritizirati radi jačanja konkurentnosti, poduzeća su na vrh liste stavila predvidljivu i dosljednu politiku i zakonodavstvo (43%), ispred javnih ulaganja i poticaja (31%) te dostupne čiste energije (29%).
“Poslovni lideri ne traže od donositelja politika EU-a da biraju između održivosti i konkurentnosti, vrijeme je da se odustane od tog pogrešnog okvira. Umjesto toga, oni traže ambiciozna i stabilna pravila koja tvrtkama daju sigurnost za ulaganje i inovacije. Stvarni gospodarski teret dolazi od odgađanja zelene tranzicije i stvaranja neizvjesnosti oko njezinog smjera”, zaključila je Ester Asin.