AI pomaže fosilnim tvrtkama da više buše i bolje zarađuju

Tzv. umjetna inteligencija (AI) povećava produktivnost fosilnog sektora, što bi u budućnosti moglo dovesti do dodatnih emisija stakleničkih plinova te otežati borbu protiv klimatskih promjena.

Procjena je to studije nedavno objavljene u časopisu Nature Climate u kojoj se autori bave pitanjem hoće li primjena AI alata smanjiti ili povećati emisije CO₂. U odnosu na dosadašnje analize koje se bave potrošnjom energije podatkovnih centara, navedena studija uzima u obzir činjenicu da AI može pomoći fosilnim kompanijama u učinkovitom pronalaženju i eksploataciji nafte i plina te smanjenjem troškova proizvodnje i operativnog rizika. 

Prema pisanju portala DeSmog, taj se scenarij već odvija. Njihova analiza otkrila je da se u velikim tvrtkama za fosilna goriva – Aramco, Chevron, Equinor, ExxonMobil, Shell, TotalEnergies i drugima – AI sve više integrira u operacije s fosilnim gorivima, od seizmičkih istraživanja i bušenja do praćenja opreme i razvoja novih polja.

AI povećava emisije

Energija koju troše podatkovni centri i računalna infrastruktura samo je jedan aspekt utjecaja AI-ja na klimatske promjene.

Budući da se AI naveliko koristi u gospodarstvu, taj je utjecaj mnogo kompleksniji. S jedne strane, primjena može povećati učinkovitost i smanjiti emisije u niskougljičnim sektorima, dok istodobno može učiniti proizvodnju fosilnih goriva bržom, jeftinijom i učinkovitijom. 

Studija objavljena u Nature Climate navodi da AI alati mogu biti korisni za obnovljive izvore energije, tako što prognoziraju i optimiziraju proizvodnju solarnih i vjetroelektrana, pomažu u integraciji obnovljivih izvora energije u mrežu te učinkovitijem korištenju postojeće infrastrukture, što sve skupa pomaže da se proizvedu tzv. izbjegnute emisije.

No AI istovremeno može pomoći i fosilnim kompanijama u istraživanju novih ležišta, optimizaciji bušenja, predviđanju održavanja, smanjenju troškova proizvodnje i povećanju iskorištavanja postojećih resursa, što pak provodi dodatne emisije.

Zbog toga autori navode kako dobici u obnovljivim izvorima moraju biti otprilike četiri do pet puta veći od dobitaka u fosilnom sektoru da bi ukupni rezultat bio smanjenje emisija.

Prognoze ipak najavljuju drugačiji scenarij; studija procjenjuje da bi AI mogla povećati globalne godišnje emisije CO₂ za približno 0,47–1,8 gigatona, što odgovara približno 1,2–4,8 posto  globalnih emisija CO2 iz energetike.

Autori ističu kako proizvodnja u industriji nafte i plina prirodno opada ako se u nju kontinuirano ne ulaže.

Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), bez novih ulaganja bi proizvodnja postojećih naftnih i plinskih polja mogla padati za oko osam posto godišnje. Drugim riječima, industrija mora neprestano ulagati u nove tehnologije i projekte kako bi održala postojeću razinu proizvodnje.

Pritom tehnološki napredak već desetljećima mijenja očekivanja o budućnosti fosilnih goriva. IEA je još 2005. upozorila da su tehnološka poboljšanja više puta odgađala predviđanja o “vrhuncu nafte“, među ostalim omogućujući iskorištavanje resursa koji su se ranije smatrali teško dostupnima ili ekonomski neisplativima.

Umjetna inteligencija sada “ulijeće” naftašima – poboljšanja istraživanja, bušenja i proizvodnje mogla bi dodatno pomaknuti očekivanja o tome koliko dugo i koliko učinkovito industrija može održavati proizvodnju fosilnih goriva [Nature].

Kako to izgleda u praksi?

Na primjer, ExxonMobil koristi umjetnu inteligenciju pri obradi seizmičkih podataka iz Gvajane.

Kako su izvijestili unazad nekoliko mjeseci, visokoučinkovito računalstvo i algoritmi temeljeni na umjetnoj inteligenciji ubrzali su seizmičko snimanje, a tu tehnologiju sada koriste u drugim dijelovima svijeta kako bi ponovno istražili naftna polja koja su se prije smatrali neekonomičnima [Reuters]. Osim toga, kompanija je razvila vlastiti AI sustav za automatizirano bušenje koji se koristi u operacijama u Gvajani [ExxonMobil]. 

Govoreći na Međunarodnom seminaru OPEC-a prošle godine u Beču, predstavnici saudijskog Aramca, najvećeg svjetskog proizvođača nafte, procijenili su da je kompanija uštedjela četiri milijarde dolara integrirajući AI u svoje poslovanje u 2024. godini [S&P Global]. 

Norveška energetska tvrtka Equinor ponovno je skenirala norveški kontinentalni prag koristeći AI alate, što je rezultiralo otkrićem 27 novih naftnih nalazišta. Korištenjem te tehnologije tvrtka je prošle godine uštedjela 130 milijuna dolara [DeSmog]. 

I druge procjene govore da će umjetna inteligencija nastaviti povećavati produktivnost fosilne industrije; nedavno izvješće tvrtke McKinsey & Co. navodi da AI može proizvođačima fosilnih goriva kratkoročno generirati 65 milijardi dolara dobiti godišnje, što bi se moglo povećati na 230 milijardi dolara ako se tehnologija primijeni u svom “punom potencijalu”. 

Stoga autori nedavno objavljene studije zaključuju da AI tehnologija ne predstavlja sama po sebi klimatski problem, već da njezin učinak ovisi o tome gdje se i kako koristi.

Ako AI istodobno povećava učinkovitost obnovljivih izvora, ali i čini proizvodnju fosilnih goriva jeftinijom i učinkovitijom, uštede na jednoj strani mogu lako biti poništene dodatnim emisijama na drugoj. Zbog toga je, navode, posebno bitno spriječiti situaciju u kojoj se AI koristi za povećanje proizvodnje fosilnih goriva, smanjenje troškova proizvodnje kao i za produljenje životnog vijeka fosilne infrastrukture.