Hrvatska zaostaje za klimatskim ciljevima koje je sama postavila

Zemlje članice Europske unije kasne u ispunjenju ciljeva koje su si zadale u vlastitim klimatskim i energetskim planovima (NECP), strateškim dokumentima koje svaka država članica donosi kako bi definirala svoje politike za period do 2030. godine. 

Glavna je to poruka izvješća NECP tracker 2026. organizacije CAN koje obuhvaća analizu 17 članica EU, među njima i Hrvatsku koja se ne može pohvaliti dobrim rezultatima. 

Hrvatska, naime, spada u sedam od 17 država koje ne ostvaruju smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s vlastitim NECP scenarijima; zajedno s Ciprom, Češkom i Španjolskom ima jedno od najvećih odstupanja. Analiza otkriva i da država značajno zaostaje u dekarbonizaciji prometa, gdje je navedena kao država s posebno velikim odstupanjima, u društvu s Portugalom, Češkom, Španjolskom i Bugarskom. 

Rezultati za Hrvatsku

NECP tracker ima dvostruku funkciju – procjenjuje ambicioznost najnovijih dostupnih NECP-ova, uspoređuje ih s klimatskim ciljevima EU-a za 2030. i prijašnjim planovima iz 2019. te prati provode li nacionalne vlade svoje NECP-ove. U ovogodišnjem izvješću većina pokazatelja odnosi se na 2024. godinu, uz podatke o ETS emisijama za 2025. godinu.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da su emisije u sektorima obuhvaćenima Uredbom o raspodjeli tereta (Effort Sharing Regulation) ne samo znatno iznad predviđene putanje nego su i u porastu. Uz promet, u te sektore spadaju i zgradarstvo, poljoprivreda, otpad i mala industrija.

Hrvatska je, uz Belgiju, jedna od samo dvije države u kojima je tijekom 2024. zabilježen blagi pad udjela obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji energije. U 15 od 17 država udio obnovljivih izvora energije bio je ispod razine predviđene nacionalnim NECP scenarijima.

Drugim riječima, povećanje obnovljivih izvora energije u većini država nije dovoljno brzo da bi se ostvarila očekivanja iz nacionalnih planova.

Osim toga, država nije slijedila trend smanjenja potpore fosilnim gorivima nakon energetske krize. U većini zemalja obuhvaćenih analizom, subvencije za fosilna goriva smanjile su se tijekom 2024. u odnosu na vrhunac iz 2022., koji je bio povezan s energetskom krizom nakon ruske invazije na Ukrajinu. Hrvatska je u tom slučaju, prema izvješću, negativna iznimka budući da se u 2024. godini subvencije nisu smanjile u odnosu na 2022.

Hrvatska, zajedno s Ciprom, Poljskom, Portugalom i Slovenijom, zaostaje i u praćenju energetskog siromaštva odnosno ne prati taj problem dovoljno sustavno da bi mogla procijeniti događa li se ikakav napredak i jesu li mjere koje primjenjuje učinkovite. Izvješće navodi kako hrvatski NECP nema dovoljno razvijen okvir koji bi uključivao jasno definirane početne vrijednosti, kvantificirane pokazatelje, mjerljive međuciljeve i sveobuhvatno praćenje napretka.

Hrvatska nije pratila ni pozitivan trend smanjenja emisija u ETS sektoru (Sustav trgovanja emisijama EU-a) tijekom protekle godine. Podaci za 2025. godinu pokazuju da su emisije u sustavu trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) pale u 13 od 17 promatranih država.

Osim u Hrvatskoj, emisije iz ETS sektora nisu se smanjile ni u Belgiji, Portugalu i Španjolskoj.

> > Europski sustav trgovanja emisijama – mitovi i činjenice

Kaskanje za ciljevima

Većina država članica EU-a obuhvaćenih NECP trackerom u 2024. godini smanjila je emisije stakleničkih plinova u odnosu na prethodnu godinu.

Iznimke su bile Belgija, Cipar, Grčka i Slovenija u kojima su emisije porasle. Međutim, samo smanjenje emisija ne znači da države napreduju onoliko brzo koliko su planirale u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, što pokazuje primjer Hrvatske. Iako su se emisije smanjile, i dalje postoje velika odstupanja od ciljeva koje si je država zacrtala u NECP-u. 

S druge strane, 10 od 17 država ostvarilo je rezultate koji su bili u skladu s njihovim planovima ili čak bolji od očekivanih. Posebno su se istaknule Bugarska, Estonija, Mađarska i Italija, koje su smanjile emisije više nego što su planirale. Međutim, ni to ne znači da će sigurno ostvariti svoje ciljeve za 2030. godinu, navodi se u izvješću. 

Emisije obuhvaćene ETS-om u skladu su s očekivanjima država članica iz vremena izrade NECP-ova ili su niže od njih. To pokazuje da sustav ETS-a u svojem trenutačnom obliku ostvaruje očekivane rezultate. Autori izvješća sugeriraju da bi se revizijom nakon 2030. trebao očuvati njegov integritet i ambicioznost, a ne razvodniti sustav slabijim rješenjima. 

> > Mijenja se sustav trgovanja emisijama EU-a: Profiti korporacija ispred zaštite građana

Kada je riječ o udjelu obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije, njihov udio povećao se u većini država članica obuhvaćenih trackerom (11 od 17). Blago smanjenje zabilježeno je samo u Belgiji i Hrvatskoj, dok je u četiri zemlje udio ostao stabilan.

Međutim, rast nije bio dovoljno da prati scenarije koje su same države članice utvrdile u svojim NECP-ovima; 2024. udio obnovljivih izvora bio je ispod očekivanog scenarija u 15 od 17 zemalja. Bugarska je uglavnom bila u skladu s predviđanjima, dok je Estonija ostvarila bolji rezultat od projekcija.

U slučaju subvencija za fosilna goriva, NECP tracker u velikoj mjeri potvrđuje podatke iz najnovijeg izvješća Europske komisije: u većini zemalja obuhvaćenih analizom subvencije su se 2024. smanjile u odnosu na vrhunac iz 2022., do kojeg je došlo zbog ruske invazije na Ukrajinu i posljedične krize fosilnih goriva. Ipak, u većini zemalja ostale su znatno iznad razina prije naglog porasta.

Autori pritom identificiraju ključne strukturne probleme, među kojima je najveći taj da EU nema zajedničku metodologiju za definiranje subvencija za fosilna goriva. 

Osim toga, izvješćivanje o subvencijama je nepotpuno i nedosljedno; ono uopće ne postoji u 7 od 13 slučajeva, a u preostalih 6 od 13 slučajeva je slabo. Čak i kada postoje, informacije u nacionalnim inventarima (Belgija i Italija) ili drugim postupcima izvješćivanja (Njemačka i Španjolska) mogu biti zastarjele, djelomično ili potpuno izostavljene iz NECP-ova ili prikazane na način koji otežava javni nadzor i praćenje na razini EU-a (Češka i Estonija).

Problem je i to što nedostaje ambicija; u NECP-ovima gotovo da nema jasnih nacionalnih planova za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, a konkretni rokovi za njihovo ukidanje gotovo ne postoje.

“Ondje gdje se spominje postupno smanjenje, ono nije pretočeno u vjerodostojne međuciljeve niti potkrijepljeno vjerodostojnim politikama”, stoji u izvješću.