Danska želi zabraniti nehumani industrijski uzgoj pilića

Jedan od najvećih danskih proizvođača pilića “Christian Tvergaard” krši zakon kako bi što prije uzgojio što veće piliće. Pokazao je to dokumentarac koji je emitiran na danskoj nacionalnoj televiziji TV2. Tajne snimke novinara razotkrile su kako su na jednoj farmi pilićima osiguravali samo tri sata mraka dnevno kako bi oni što više jeli i što brže rasli. Proizvođač “Christian Tvergaard” priznao je da pilićima nisu pružili dovoljno vremena u mraku.

Nakon otkrića iz dokumentarca danski ministar za prirodu i dobrobit životinja Christian Rabjerg Madsen najavio je nacionalnu zabranu takozvanih Frankenchickena. Poznati i kao brojleri, ovo su pilići namijenjeni isključivo tovu. Brzo rastu, imaju visoku konverziju hrane i kratko razdoblje tova.

Radi se o neprirodno velikim pilićima koji se uzgajaju velikom brzinom, šopaju hranom i drže u nehumanim uvjetima kako bi što prije izrasli u što veće primjerke. Upravo su im zbog tog razloga aktivisti za prava životinja dali ime “frankenpilići”.

Zbog tako brzog rasta pilići imaju problema s kostima i organima. Toliko su teški da padaju s nogu jer im one ne mogu održavati težinu tijela, a većinu svog života provedu bez prirodnog svjetla, u uskim i zatvorenim prostorima i vlastitom izmetu.

Mučna stvarnost iza jeftine piletine

Nedavna studija pokazala je kako brzorastući pilići imaju veću incidenciju i najteže oblike bolesti prsnih mišića. Karakteriziraju ih bijele pruge po prsnim mišićima. Naime, pilićima prsni mišići rastu tako brzo da ne mogu razviti normalno mišićno tkivo, već razvijaju masno tkivo.

Kako piše udruga Prijatelji životinja, u danskom slučaju riječ je o pilićima pasmine Ross 308, selektivno uzgojenima da dosegnu težinu od oko dva kilograma za samo 33 do 35 dana, kada ih se šalje u klaonicu. To je ujedno i dominantni tip uzgoja pilića u Danskoj. Kada bi ljudska beba rasla istom brzinom, u manje od dva mjeseca težila bi oko 160 kilograma.

“Živa bića pretvorena su u objekte proizvodnje. U samo 35 dana njihova se tijela izobliče do težine koju ne mogu podnijeti. Mnogi jedva stoje na nogama, kosti i zglobovi im pucaju, a zbog nepokretnosti nastaju bolne rane i infekcije. Cijeli život provode nagurani u zatvorenim halama, bez prirodnog svjetla i mogućnosti kretanja, u vlastitom izmetu i zraku zasićenom amonijakom koji im konstantno nadražuje oči. Megafarme su legalizirani logori, koji moraju postati prošlost”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Kako na svojim stranicama navodi britanska organizacija The Humane League, koja se bori za prava životinja i želi ukinuti industrijski uzgoj životinja, od 1950-ih industrijski proizvođači pilića značajno su skratili razdoblje potrebno za uzgajanje pilića. Zbog toga cijene piletine padaju, a potrošači očekuju da je meso životinja sve jeftinije. Međutim, ono što stoji iza niske cijene je patnja životinja, zagađenje okoliša, raskrčivanje šuma zbog proizvodnje soje kojom se životinje tovi i jačanje klimatskih promjena zbog velikih emisija stakleničkih plinova.

Kakvu hranu Europa želi?

Kako dalje navode Prijatelji životinja, danska inicijativa dio je šireg europskog preispitivanja industrijskog uzgoja. Europska komisija najavila je ciljanu reviziju propisa o dobrobiti kokoši nesilica i brojlera do kraja 2026., a sve se više otvara pitanje kakvu proizvodnju hrane Europa želi poticati.

Međutim, borci za prava životinja iz Danske upozoravaju da nije dovoljno samo zabraniti takvu proizvodnju u toj državi, budući da će onda piliće iz Danske samo zamijeniti pilići uzgojeni na isti način u drugim državama.

U Europi se 95 posto pilića uzgaja na ovakav, masovni industrijski način, navodi organizacija Eurogrupa za životinje (Eurogroup for Animals).

“Pilići koji se uzgajaju ovakvom brzinom predodređeni su za patnju, a njihova tijela rastu takvom brzinom da jedva mogu stajati na nogama. Politička volja Danske da stane na kraj s ovom praksom primjer je koji bi trebale slijediti i druge države članice Europske unije, budući da predstavlja napredak koji je ovoj industriji potreban i kojega podržavaju znanstveni dokazi”, kazala je Reineke Hameleers, izvršna direktorica grupe.

Aktivisti traže da se svi pilići uzgajaju na isti način kao i organske vrste čiji uzgoj traje 56 dana, navodi The Guardian.

Otpor i u Hrvatskoj

Inače, ovakvi pilići bi se trebali uzgajati i na megafarmama pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je naišla na veliki otpor lokalnog stanovništva, o čemu smo na Klimatskom portalu u više navrata pisali. I dok je u travnju ove godine investitor MHP i službeno odustao od svih svojih projekata planiranih u Sisačko-moslavačkoj županiji, nakon višemjesečnog pritiska javnosti i prosvjeda u nekoliko gradova Hrvatske, drugi investitor u piliće, Premium Chicken Company (PCC), nastavlja sa svim svojim planiranim projektima.

“Dok Danska otvara pitanje zabrane Frankenchickena, dok Europa ukazuje na užasan utjecaj megafarmi na okoliš, hrvatski građani i udruge tek se moraju izboriti protiv širenja megafarmi. Neprihvatljivo je da hrvatska Vlada podupire industriju od koje se druge zemlje udaljavaju. Takvi pogoni znače milijune životinja osuđenih na patnju, ali i golem pritisak na vode, tlo, zrak i zdravlje stanovnika. Očekujemo da Vlada Republike Hrvatske odlučno stane uz građane koji su jasno poručili da ne žele projekte koji donose neopisivu patnju životinjama niti živjeti okruženi otpadom, smradom i stravičnim posljedicama megafarmi i megaklaonica”, zaključuju iz Prijatelja životinja.