Europska unija u 2025. potrošila skoro 300 milijardi eura na uvoz fosilne energije

Tko god tvrdi da je energetska tranzicija skupa, zanemaruje koliko njeno odgađanje košta zemlje bez vlastitih izvora fosilnih goriva. Europsku uniju je lani, dakle prije rata SAD-a i Izraela protiv Irana i blokade Hormuškog tjesnaca, stajao oko 300 milijardi eura.

To je ključni nalaz nove analize Öko-Instituta, izrađene po narudžbi WWF-a Njemačka, koja navodi kako EU kroz svoju veliku ovisnost o uvozu energije, posebno fosilnih goriva, izlaže svoje gospodarstvo milijardama eura nepotrebnih troškova i emisijama CO₂.

Volumen uvoza se smanjio za desetinu, a poskupio za trećinu

“Izračuni pokazuju da je, iako se volumen uvoza energije u EU smanjio za 10% u posljednjem desetljeću, trošak uvoza porastao za 33%. Nakon odbitka prihoda od izvoza, neto troškovi uvoza iznosili su 296 milijardi eura samo u 2025. godini, što je otprilike jednako rastu BDP-a EU-a od 1,5% u istoj godini”, navodi WWF u priopćenju povodom objave analize.

Nafta čini najveći udio u europskom računu za uvoz energije, dok su znatne fluktuacije na tržištima zemnog plina značajno povećale troškove uvoza od 2020. godine. Uvoz nafte i plina zajedno čini gotovo 90 % računa EU-a za uvoz energije.

“Uvoz nafte i plina Ahilova je peta energetske politike Europe te uvelike potiče klimatsku krizu. Na klimatskoj konferenciji u Dubaiju vlade su se obvezale na napuštanje fosilnih goriva i utrostručenje globalnih kapaciteta obnovljive energije. Sada se te obveze moraju pretvoriti u djela. Sve dok ostajemo ovisni o fosilnim gorivima, bit ćemo ranjivi na geopolitičke rizike i sve veće klimatske štete, umjesto da ulažemo u Europu otpornu na izazove budućnosti”, kaže Felix Schmidt, stručnjak za energiju u WWF-u Njemačka.

Iznos bi pokrio dobar dio tranzicije i prepolovio emisije

Studija naglašava i veliku priliku. Prema analizi, oko 85 % današnjeg uvoza fosilnih goriva moglo bi se zamijeniti kombinacijom elektrifikacije, primjene obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti. Takav bi potez, procjenjuje se, Uniji uštedio više od 250 milijardi eura samo u 2025. godini, uz izbjegavanje oko 1,8 milijardi tona emisija CO₂. To predstavlja nešto više od polovice ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a u toj godini.

“Nalazi naglašavaju da je smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima gospodarska i geopolitička nužnost, a ne samo klimatsko pitanje. Ulaganje u obnovljive izvore energije, električne mreže, tehnologije skladištenja i energetsku učinkovitost osnažilo bi otpornost Europe, dok bi istovremeno zadržalo više novca u opticaju unutar europskog gospodarstva, umjesto njegova odljeva u inozemstvo za plaćanje uvezenih goriva. Samo iznos od 250 milijardi eura mogao bi pokriti gotovo 40 % godišnjih investicijskih potreba EU-a za tranziciju na čistu energiju”, navodi WWF.

Pišu i kako izvješće dolazi u ključnom trenutku, jer se uskoro vlade okupljaju na međunarodnim pregovorima o klimi na summitu COP31 u turskoj Antaliji, vezano uz koji je WWF objavio listu očekivanja. Raspravljat će o ubrzanju globalne tranzicije s fosilnih goriva, uključujući i cilj globalne elektrifikacije od najmanje 35 % do 2035. godine, što je ključni prioritet turskog predsjedanja COP-om. Istovremeno se vlade diljem Europe bore s ograničenim javnim proračunima i sve većim investicijskim potrebama.

Od krize do krize

Nalazi studije, smatraju u WWF-u, nose važne implikacije za predstojeći klimatski i energetski paket Europske komisije za 2040. godinu, koji se očekuje početkom sljedeće godine. Kako bi se smanjila izloženost Europe skupom uvozu fosilnih goriva, WWF poziva da taj paket uključi snažan cilj za obnovljivu energiju kako bi se ubrzala primjena čiste, domaće energije diljem Unije.

“Ne možemo se nastaviti teturati iz jedne energetske krize uzrokovane fosilnim gorivima u drugu. Rješenja već postoje. Sustavi obnovljive energije, uključujući solarnu energiju i energiju vjetra, čišći su, jeftiniji, domaći i spremni za primjenu. Izazov je sada ubrzati njihovo uvođenje kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi koji su izravno pogođeni tekućom krizom troškova goriva”, rekao je Arnaud Van Dooren, viši službenik za politiku obnovljive energije u WWF-u EU.

“Milijarde koje se desetljećima daju velikim zagađivačima moraju se preusmjeriti u obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost i rješenja za elektrifikaciju. Ova kriza ponovno ide u korist onima koji zagađuju naš zrak, vodu i tlo. Nakon dviju velikih kriza fosilnih goriva u posljednje četiri godine, klimatske i energetske politike moraju se razvijati kako bi spriječile da građani EU-a budu izloženi skokovima cijena fosilnih goriva i nepredvidivim geopolitičkim promjenama. Predstojeći klimatski i energetski paket prilika je da se to ostvari”, zaključio je Van Dooren.