COP31: Kina protiv carina na zelenu tehnologiju

Kineski izvoz zelenih tehnologija iz 2026. godine mogao bi tijekom njihova životnog vijeka spriječiti emisije čak 8,4 milijarde tona ugljikovog dioksida (CO₂).

Podatak je to iz najnovijeg izvješća finskog istraživačkog centra Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) koje procjenjuje da bi izvoz takvih tehnologija iz te zemlje, jednom kad budu u pogonu, donio “uštedu” od 450 milijuna godišnje, što je blizu emisijama Brazila tijekom jedne godine.

Osim izvoza koji rezultira smanjenjem emisija u drugim državama, Kina bilježi i pad emisija iz fosilnih goriva. Prema izvješću 2026 Global Carbon Budget koje prati napredak u ostvarivanju Pariškog sporazuma, očekuje se da će one u 2026. pasti za 0,9 posto, prvenstveno radi smanjenja korištenja nafte i snažnog rasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. 

Izvješća su objavljena dok se u Turskoj održava UN-ova klimatska konferencija COP31 na koju Kina dolazi s jasnim ciljem – ukidanje carina i drugih trgovinskih prepreka za kineske solarne panele, baterije i električna vozila.

Tranzicija prema obnovljivim izvorima

Nedavno objavljeno izvješće finske organizacije bavi se analizom obećanja Kine o tome da će prestati graditi termoelektrane na ugljen u inozemstvu. To je prije pet godina, u rujnu 2021. godine, obećao kineski predsjednik Xi Jinping uz dodatak da će Kina povećati potporu zemljama u razvoju za razvoj zelenih i niskougljičnih energetskih sustava.

CREA-ina analiza otkriva kako je u međuvremenu 67 posto kapaciteta termoelektrana na ugljen planiranih u trenutku objave obećanja otkazano. Riječ je o približno 61,5 GW planiranih kapaciteta, čime je ušteđeno procijenjenih 6,4 milijarde tona CO₂ tijekom očekivanog životnog vijeka tih elektrana.

No, kako ističe CREA, realizacija obećanja ipak nije potpuna budući da je 3,3 GW novih kapaciteta ušlo u fazu izgradnje, a čak 20,5 GW projekata još uvijek je u fazi planiranja. Zajedno ti projekti predstavljaju potencijalnih 2,8 milijardi tona emisija CO₂ tijekom životnog vijeka elektrana.

Trenutačno je u izgradnji 100,5 GW projekata obnovljivih izvora energije povezanih s Kinom. Ako ti projekti postanu operativni, izbjeglo bi se 3,3 milijarde tona emisija CO2. 

Utjecaj rata u Iranu

Kina je istodobno najveći svjetski zagađivač atmosfere stakleničkim plinovima i najvažniji pokretač globalne energetske tranzicije. Njezina industrija i velika potražnja za energijom čine je najvećim svjetskim emiterom CO₂; odgovorna je za približno 32 posto globalnih emisija iz fosilnih goriva.

Istovremeno bilježi rekordan izvoz zelenih tehnologija; u prvih devet mjeseci 2026. kineski izvoz je porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (električna vozila 61 posto, vjetroturbine 45 posto, solarna oprema 22 posto, baterije 39 posto). Rastuća potražnja najvećim je dijelom potaknuta energetskom krizom i rastućim cijenama plina i nafte zbog rata u Iranu.

Kriza u Hormuškom tjesnacu u Kini je uzrokovala smanjenje potrošnje nafte za devet posto, a u prometnom sektoru za čak 16 posto. Prema analizi Carbon Briefa, elektrifikacija prometa u Kini pritom je postala važan čimbenik smanjenja potražnje za fosilnim gorivima; električna vozila u drugom su tromjesečju nadomjestila potrošnju oko 19 milijuna tona nafte, što je 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Pritom je pad emisija posebno važan jer je Kina istodobno povećala proizvodnju električne energije iz ugljena, dijelom zbog nemogućnosti elektroenergetske mreže da učinkovito prihvati svu proizvedenu energiju iz sunca i vjetra. Naime, rast proizvodnje, primjene i izvoza zelenih tehnologija još nije istisnuo ugljen čijim zalihama Kina obiluje; samo u siječnju i veljači 2026. Kina je dodala 20 gigavata kapaciteta energije iz ugljena.

Klimatska akcija

Novi kineski petogodišnji plan predviđa aktivniju ulogu Kine u globalnim klimatskim pitanjima. Jedan od ciljeva je promoviranje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije, kao i poticanje globalnog prijelaza na zelenu i niskougljičnu energiju, uz olakšavanje slobodnog protoka svojih zelenih tehnologija. 

Stručnjaci smatraju kako Kina nastoji pitanje klimatskih promjena uskladiti sa svojim ekonomskim interesima, a njena se prednost temelji upravo na dobrim rezultatima u području zelene energetske tehnologije. Pritom kao svoj geopolitički interes vidi popunjavanje praznine nastale zbog američkog povlačenja iz međunarodne klimatske diplomacije.

Na tom tragu je i komentar bivšeg američkog državnog tajnika Johna Kerryja koji je, boraveći u Antaliji na COP31, za Guardian izjavio kako Kina predvodi svijet u odmicanju od fosilnih goriva, a ostatak svijeta, uključujući SAD, moraju je slijediti.

Države koje to ne naprave te se ne okrenu brzoj elektrifikaciji, dodao je Kerry, ekonomski će izgubiti te dodatno ugroziti Zemljinu klimu.