Jadrolinijini električni brodovi – gdje je zapelo?

Početkom prosinca župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić potvrdio je da odustaje od ideje svog prethodnika Marka Jelića da “Tijat” – od milja zvan “najvoljeniji brod na svitu” – nastavi radni vijek kao ploveći brod-muzej.

“Tijat”, jedan od najpoznatijih i najstarijih putničkih brodova Jadrolinije, izgrađen je prije više od 70 godina u splitskom brodogradilištu pod imenom “Ohrid”. Prva pruga bila mu je Šibenik-Zaton-Raslina-Skradin, u vrijeme prije izgradnje šibenskog mosta. Kad je most 1969. godine izgrađen, plovio je brojnim dijelovima Jadrana sve dok se početkom osamdesetih nije vratio u Šibenik i održavao liniju sa šibenskim otocima Prvićem i Zlarinom. Devedesetih je preimenovan u “Tijat”.

Umirovljen je u srpnju 2023. nakon 68 godina aktivne plovidbe, što je pokrenulo lokalnu inicijativu [1, 2] da se brod spasi od rezališta. Iste je godine tadašnji župan Jelić otkupio “Tijat” od Jadrolinije za 35 000 eura, s namjerom da postane ploveći muzej i kulturni simbol županije, a 2024. potpisan je i ugovor o njegovu popravku i održavanju. 

Novi župan sada od te ideje odustaje, pozivajući se na manjak sredstava. Rakić je poručio da je prodaja broda privatnom poduzetniku, udruzi civilnog društva ili udruzi građana najbolja opcija i za brod i za županiju.

“Tijat” je jedan od triju najstarijih putničkih brodova u floti Jadrolinije koji se u planovima obnove flote spominju kao kandidati za zamjenu novim električnim brodovima. Uz njega se u tom kontekstu spominju i “Postira”, koja plovi na liniji Dubrovnik-Suđurađ, te “Premuda”, koja vozi na zadarsko-lošinjskim otočnim linijama.

Elektrifikacija i obnova “bijele flote”

Jadrolinija je u proces elektrifikacije flote ušla iz više razloga: zbog europskih klimatskih politika koje predviđaju smanjenje emisija u prometu, zbog domaćih strateških dokumenata koji potiču dekarbonizaciju javnog prijevoza, ali i iz operativnih razloga – održavanje starih brodova postaje sve skuplje i tehnički zahtjevnije.

Prvi konkretni iskorak prema elektrifikaciji dogodio se 2022. i 2023. godine, kada je Jadrolinija najavila pokretanje javne nabave za gradnju tri nova putnička broda na električni pogon u vrijednosti oko 45 milijuna eura. Planirani brodovi trebali su služiti državnim linijama Mali Lošinj-Susak (310), Šibenik-Vodice (505) i Suđurađ-Dubrovnik (807).

Jadrolinija je 2023. godine pokrenula postupak javne nabave za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon. Prema natječajnoj dokumentaciji, temeljni pogon brodova trebao je biti električno-baterijski, dok su fotonaponski paneli zamišljeni kao dopunski izvor energije za pomoćne sustave. Dizelski agregati predviđeni su kao pomoćni i sigurnosni pogon, prvenstveno zbog nepostojanja punionica u jadranskim lukama, ali i operativnih razloga poput nevremena, nestanka struje ili jako udaljenih linija. 

Brodovi su trebali biti dugi maksimalno 52 metra, široki najviše 12, s kapacitetom prijevoza 389 putnika i 8 članova posade.

Postupak javne nabave nije završio sklapanjem ugovora, poništen je iste godine. Jadrolinija je prikupila ponude sedam ponuđača, ali niti jedno brodogradilište nije zadovoljilo sve tehničko-pravne uvjete natječaja. Tadašnji predsjednik uprave David Sopta izjavio je da će “uskoro objaviti novi”.

U intervjuu za Novi list iz lipnja 2024. godine Sopta je kazao da završavaju postupak ponovljenog natječaja te da su u pregovorima s brodogradilištem Dalmont.

“Vjerujem da ćemo za tri do četiri tjedna biti spremni za potpisivanje ugovora. Za nas je to, iskreno, veliki izazov. Imat ćemo električne brodove koji će biti jedinstveni ne samo u našoj floti, nego na cijelom Mediteranu, gdje ih praktički nema”, izjavio je tad.

Je li projekt napušten?

Obratili smo se Jadroliniji da provjerimo u kojoj je fazi projekt gradnje električnih brodova.

“Projekt nabave triju električnih putničkih brodova, namijenjenih održavanju linija u dubrovačkom, šibenskom i zadarskom okružju, nije nikada napušten. Prvi postupak javne nabave, pokrenut 2023. godine, poništen je zbog nedostupnosti planiranih financijskih sredstava u okviru tada razmatranih izvora financiranja, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Zbog navedenog je projekt bio privremeno u mirovanju, no Jadrolinija je paralelno nastavila tražiti alternativne modele financiranja kako bi se njegova realizacija osigurala”, odgovorili su.

Dodaju da paralelno s razvojem flote, pod okriljem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i u suradnji s lučkim upravama, rade na razvoju lučke infrastrukture na područjima za koja su brodovi predviđeni, “uključujući osiguravanje elektroenergetskih i tehničkih preduvjeta za uspostavu punionica na obali, kako bi se razvoj infrastrukture odvijao usklađeno s uvođenjem brodova na alternativni pogon”.

Uloga domaćih brodogradilišta i rokovi

Iz Jadrolinije za Klimatski portal objašnjavaju da žele da se novi brodovi grade u domaćim brodogradilištima.

“Jadrolinija je obveznik javne nabave te će partneri za izgradnju brodova biti odabrani u skladu s jasno definiranim uvjetima natječaja. Naša je intencija da novi brodovi u floti, gdje god je to moguće, budu izgrađeni u hrvatskim brodogradilištima. S obzirom na opći smjer razvoja pomorstva prema održivim i alternativnim pogonima, očekuje se da brodogradilišta dodatno razvijaju znanja i kapacitete potrebne za gradnju takvih brodova.”

Projekt je, kažu, u međuvremenu uključen u širi paket razvojnih projekata koji se pripremaju u suradnji sa Svjetskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC). 

“Iza nas je višemjesečna suradnja te usuglašavanje modela i uvjeta financiranja, kao i opsega i strukture projekata. Sukladno tome, izvorno komunicirani rokovi se pomiču, pri čemu je predviđeno vrijeme izgradnje električnih brodova oko dvije godine od sklapanja ugovora, odnosno od početka gradnje.”

Plan obnove flote, kažu, trenutačno obuhvaća mogućnost izgradnje “do deset novih brodova”, prvenstveno namijenjenih lokalnim državnim linijama. 

“Planirano je da ovi brodovi, između ostalog, zamijene najstarije putničke brodove u floti Jadrolinije te da budu prilagođeni specifičnostima lokalnih linija i stvarnim potrebama otočnih zajednica. Konačne specifikacije, odabir pogonskih rješenja i završni opseg projekta bit će definirani u nadolazećem razdoblju i pravodobno javno objavljeni.”

Brod na vodik

Pitali smo Jadroliniju i za projekt ZEAS (Zero-Emission Adriatic Ship), najavljen početkom 2024. godine, čiji je cilj izgraditi putnički brod pogonjen vodikom. 

“Vezano za projekt broda na vodik, u koji je Jadrolinija bila uključena kao jedan od partnera, projekt je trenutačno pauziran od strane Europske unije zbog promjena kod jednog od ključnih partnera.”

Električne flote na Mediteranu

Osim Hrvatske, još dvije mediteranske zemlje – Španjolska i Grčka – razvijaju električne brodove za prijevoz putnika.

Španjolska brodarska kompanija Baleària najavila je početkom 2025. godine razvoj dvaju električnih putničkih brodova na liniji Tarifa (Španjolska) – Tangier Ville (Maroko). Ta ruta, najavljuju, bit će prvi “zeleni koridor” između Europe i Afrike s potpunim električnim pogonom. Kao i u slučaju Jadrolinije, projektom je planirana i izgradnja infrastrukture za punjenje baterija u lukama. Baleària projekt razvija u javno-privatnom partnerstvu, a početak plovidbe planiran je za 2027. godinu.

Grčka priprema pilot projekt TESLA namijenjen elektrifikaciji jednog od četiri trajekta koji plove na relaciji otoka Paros – Antiparos, također s pratećom obalnom infrastrukturom za punjenje baterija. Ključni partner na projektu je lokalna kooperativa koja upravlja trajektnim prometom između ta dva otoka, uz podršku i financiranje Europske unije. Planirani početak plovidbe je u 2026. godini.

> > Kako dekarbonizirati brodski promet

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.