Ekoloških proizvoda u Hrvatskoj sve manje
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača održao je skupštinu s koje su upozorili na probleme koji prate ekološku proizvodnju hrane u Hrvatskoj.
Broj ekoloških proizvođača u Hrvatskoj je u padu, a smanjuje se i poljoprivredna površina pod ekološkom proizvodnjom: u 2025. takvih je površina bilo 944 hektara manje nego godinu dana ranije.
Na skupštini Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača stoga je konstatirano da se plan povećanja ekološke proizvodnje na 14 posto do 2030. godine neće ostvariti.
“Time Hrvatska gubi priliku da se na međunarodnom tržištu pozicionira sa specifičnim proizvodima veće dodane vrijednosti gdje može biti konkurentna kao i da prehrambeni sustav učini zdravijim, smanji štetne rezidue pesticida u hrani i očuva okoliš i zdravlje poljoprivrednika i ostalih građana”, priopćio je Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača.
Napominju da su ekološki proizvođači održali niz sastanaka s Ministarstvom poljoprivrede, ali problemi na koje je država upozorena nisu riješeni.
“Iako bi neki proizvodi prema broju zastupljenih površinama u ekološkoj proizvodnji trebali biti primjetni ili dovoljni na tržištu ekoloških proizvoda, na tržištu se zapravo ne pojavljuju. To je primjerice slučaj sa ekološkim mesom gdje zbog neorganizirane infrastrukture, poput klaonica, proizvodi koji se uzgajaju ekološki budu prodani kao konvencionalni, na štetu proizvođača i kupaca ekoloških proizvoda. U proizvodnji ekološkog povrća sustav poticaja je u potpunosti neadekvatan pa proizvođači nisu stimulirani. Sve ostale grane eko proizvodnje također imaju svoju problematiku. Proizvođači ističu problem sve veće birokratiziranosti koja traži sve više vremena i paradoksalno sankcionira raznolikost i poticanje bioraznolikosti na gospodarstvima. Administrativno zadovoljavanje propisanih uvjeta za ekološku proizvodnju moguće je i lakše za proizvodnju manjeg intenziteta, s ciljem realizacije potpore bez želje za stvaranjem konkretnih proizvoda. To je problematika koju sustav mora riješiti i destimulirati. Veliki problemi također su i nedostatak radne snage, problemi s angažiranjem stranih radnika, manjak udruživanja i nedovoljna valorizaciju eko znaka na tržištu”, poručuju iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.
Otužno stanje hrvatske ekološke proizvodnje razotkriva projekt Grada Zagreba, kojim se ekološki proizvodi pokušavaju plasirati u škole. Projektom je obuhvaćena 31 škola, tj. ukupno 16 tisuća učenika.
“Iz ovog projekta je vidljivo da nedostaje gotovo svih vrsta povrća, a od voća su dostupne samo jagode, jabuke i mandarine u dovoljnim količinama, dok je nedostatak jaja, mliječnih proizvoda i mesa takav da nema smisla tražiti ove proizvode na tržištu”, priopćio je Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača.
Na svojoj su skupštini stoga iznijeli pet zahtjeva upućenih nadležnim državnim institucijama, prije svega Ministarstvu poljoprivrede. Traže da se revidira sustav potpora, kako bi se podržala proizvodnja najtraženijih i deficitarnih proizvoda, da se proizvođači administrativno rasterete, da se provede opsežna kampanja promocije eko znaka, da ekološka proizvodnja dobije prioritetni status u smislu potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju te da se podrži udruživanje ekoloških proizvođača.