Otkriven još jedan način na koji AI serveri pogoršavaju klimatsku krizu

Podatkovni centri, građevine ispunjene serverima nužnima za rad alata tzv. umjetne inteligencije (AI), proizvode toliko topline da mogu podići površinsku temperaturu u krugu od 10 kilometara.

Pokazalo je to istraživanje koje je proveo međunarodni tim znanstvenika predvođen Andreom Marinonijem s britanskog Sveučilišta Cambridge.

“Rezultati su prilično iznenađujući. Ovo bi mogao postati ozbiljan problem”, kaže Marinoni u razgovoru za New Scientist.

> > Rat u Iranu i “AI balon” – hoće li puknuti?

Serveri podižu temperaturu za 2 stupnja

U svakom termodinamičkom procesu se, naime, dio energije gubi kroz otpadnu toplinu. Serveri nisu nikakva iznimka; tijekom rada se zagrijavaju i otpuštaju toplinu u okoliš.

Marinoni i njegovi suradnici odlučili su stoga da će pokušati izmjeriti toplinsku energiju koju podatkovni centri ispuštaju u okoliš tj. rast temperature izazvan radom AI servera.

U predobjavljenoj studiji (što znači da je još nisu recenzirali znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju) navode da podatkovni centri u prosjeku podižu površinsku temperaturu za čak 2 °C. Učinak zagrijavanja može biti i značajno veći: u jednom se slučaju pokazalo da se temperatura nakon gradnje AI servera povećala za ogromnih 9,1 °C.

Ovu su pojavu nazvali “učinak podatkovnih toplinskih otoka”. Njihovi podaci pokazuju da u područjima pogođenim rastom lokalne temperature zbog izgradnje AI servera živi oko 340 milijuna ljudi.

Podatke su prikupili izučavanjem satelitskih snimki napravljenih unutar zadnjih 20 godina. Satelitske podatke usporedili su s geografskim koordinatama područja na kojima je izgrađeno više od 8400 AI podatkovnih centara.

Problem koji raste

U pitanju je problem koji prijeti da će narednih godina postati značajno izraženiji, tj. utjecati na još veći broj ljudi. “AI revolucija” tek je u povojima, a gradnja podatkovnih centara samo se ubrzava.

U razgovoru za CNN Marinoni kaže da bi izgradnja AI servera planiranim tempom mogla imati “dramatične utjecaje na društvo”. Predviđa da će dovesti do okolišne i ekonomske štete te značajno narušiti zdravlje i kvalitetu života stanovnika onih područja u kojima se podatkovni centri grade.

Te probleme već osjećaju brojni žitelji Sjedinjenih Američkih Država, kojima je zbog gradnje serverskih farmi u njihovoj životnoj sredini poskupjela struja, a neki imaju problema i s nestašicom pitke vode.

Podatkovni serveri nužni za rad AI alata, kao što smo na Klimatskom portalu pisali u više navrata, trebaju velike količine električne energije i vode, koja se koristi za njihovo hlađenje. Energija koja je AI serverima potrebna primarno se dobiva iz fosilnih goriva, što značajno doprinosi emisijama stakleničkih plinova te pogoršava štetu izazvanu klimatskom krizom.