Kako rat u Iranu ubrzava prijelaz na čistu energiju
Zbog rata u Iranu i energetske krize izazvane zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, svijet se ubrzano okreće prema obnovljivim izvorima energije. Investitori i države shvatili su da ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima predstavlja sigurnosni problem. Tržišni trendovi također rade u korist tranzicije prema čišćoj energiji: baterijski sustavi koji rješavaju problem nestalnosti energije iz sunca i vjetra postaju sve povoljniji.
Rat u Iranu i zatvaranje Hormuškog tjesnaca pogurali su svijet u novu energetsku krizu, još jednom razotkrivši rizike oslanjanja na uvoznu fosilnu energiju.
Cijene nafte su oko 60 posto veće nego u svibnju 2025. godine. Zemni plin je skoro 40 posto skuplji nego lani. Slična poskupljenja bilježe se i za većinu naftnih derivata.
Prve reakcije većine pogođenih država, a najviše su izloženi stanovnici Azije, Afrike i Europe, svodile su se na pokušaje smanjivanja cijene goriva i pronalaska alternativnih dobavljača. Međutim, kako se tenzijama u Perzijskom zaljevu ne nazire kraj, tako se rat u Iranu pretvara u poticaj za ubrzavanje zelene energetske tranzicije, tj. ubrzano napuštanje fosilne energije.
Europska unija tako je ovoga tjedna objavila katalog nacionalnih praksi za smanjenje potrošnje plina i nafte. Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen kaže da se mjere opisane u katalogu lako mogu replicirati diljem EU, s ciljem smanjenja utjecaja trenutačne krize na kućanstva i poduzetnike, uz istovremeno ubrzavanje tranzicije prema čistoj energiji.
Europska komisija procjenjuje da se primjenom katalogiziranih mjera potrošnja fosilnih goriva unutar EU može drastično smanjiti. Samo ubrzana implementacija postojećih EU energetskih propisa mogla bi smanjiti godišnju potrošnju zemnog plina za 10 do 15 milijardi kubika, a nafte za 15 do 20 milijuna tona.
Mjere koje državama članicama predlaže Europska komisija podijeljene su u tri skupine, prema cilju koji se pokušava postići: zaštita potrošača i industrije te promoviranje dugoročnih tranzicijskih ciljeva; podržavanje ušteda energije i poticanje čistih, energetski učinkovitih rješenja; poticanje investicija u energetsku učinkovitost i proizvodnju čiste energije.
Među predloženim mjerama su ukidanje svih poticaja za fosilnu energiju, ulaganje u decentralizaciju proizvodnje energije (primarno kroz solarne panele i vjetroelektrane kombinirane s baterijama za pohranu struje), unaprjeđenje elektroenergetske mreže, poticanje energetskih zajednica…
> > Slučaj Iran: Još jedna priča o prljavoj energiji
Rekordne investicije u obnovljivu energiju
Kako javlja Financial Times, investicije u obnovljivu energiju zbog rata u Iranu doživljavaju najbrži rast u zadnjih pet godina. Čini se da je rat u Iranu kod velikih investitora konačno probudio svijest o sigurnosnim rizicima oslanjanja na fosilna goriva.
“Iako se čini kao da svjedočimo rastu popularnosti obnovljivaca, zapravo se radi o trgovanju energetskom sigurnosti: investitori uračunavaju cijenu oslanjanja na uvozna goriva u svijetu stalnih geopolitičkih iznenađenja”, tumači za FT Charles de Boissezon, voditelj odjela za strateška ulaganja pri banci Société Générale.
Nije propustio istaknuti ni ironiju čitave priče: režim Donalda Trumpa čini sve što može da sabotira tranziciju na obnovljive izvore i potakne potrošnju fosilnih goriva. Fosilna industrija među rijetkim je gospodarskim granama koje profitiraju od rata u Iranu. Međutim, taj rat istovremeno dovodi do energetskog preustroja koji će u godinama koje dolaze osjetno smanjiti potražnju za fosilnim gorivima.
Trend ubrzanog napuštanja fosilnih goriva vidljiv je i na tržištu električnih vozila. Prema podacima istraživačke kuće Benchmark Mineral Intelligence, prodaja EV-a je u travnju 2026. porasla za 27 posto u odnosu lanjski travanj.
Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), u ožujku je taj skok bio još veći te je iznosio skoro 50 posto. Petinu novih vozila u Europi pokreću baterije, a kombinirana prodaja električnih i hibridnih vozila premašila je prodaju benzinaca.
Obnovljiva energija za sigurniji svijet
Institucionalno okretanje čistoj energiji nije europska specifičnost. Predstavnici više od 50 zemalja u travnju su se okupili u Kolumbiji, na konferenciji o napuštanju fosilnih goriva, gdje je dogovoren niz zajedničkih mjera za ubrzavanje tranzicije prema čistoj energiji.
Simon Stiell, UN-ov povjerenik za klimatske promjene, nedavno je na sastanku Međunarodne energetske agencije kazao kako podaci pokazuju da rat u Iranu daje značajan poticaj energetskoj tranziciji.
“Oni koji su željeli zadržati svijet navučenim na fosilna goriva nenamjerno daju poticaj globalnom boomu obnovljive energije. Obnovljivci nude sigurniju, jeftiniju, čišću energiju koja se ne može zarobiti u uskim tjesnacima ili globalnim sukobima”, kazao je Stiell.
Među zagovaratelje obnovljive energije se, prilično neočekivano, uvrstio i NATO savez. Vojska je, naime, tradicionalno među najvećim potrošačima fosilnih goriva.
“Diversifikacijom izvora energije i ruta o kojima naš Savez ovisi – uključujući korištenje alternativnih goriva – ne samo da povećavamo operativnu spremnost i otpornost nego smanjujemo ovisnosti, čineći nas snažnijima za budućnost”, poručeno je iz NATO-a.
Sunce i vjetar + baterije
Sve ovo bila bi prazna retorika da iza nje ne stoje brojke. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) ovoga je tjedna objavila izvještaj koji uspoređuje cijenu fosilne energije s kolociranim obnovljivcima i baterijskim sustavima.
IRENA-ina analiza pokazuje da energija vjetra i sunca uparena s baterijama već sad može osiguravati cjelodnevnu opskrbu te cijenom konkurirati fosilnim gorivima. Cijena se trenutačno kreće između 54 i 82 dolara po MWh, a IRENA prognozira da će do 2030. pasti za dodatnih 30 posto. Do 2035. trebala bi pasti za oko 40 posto, što će obnovljive izvore uparene s baterijskim sustavima učiniti najčišćim, najsigurnijim i tržišno najisplativijim načinom pribavljanja električne energije.
Već sada je, naime, struja iz solarnih i vjetroelektrana jeftinija od one iz fosilnih ili nuklearnih elektrana. Problem s obnovljivim izvorima je, međutim, njihova nestalnost. Ubrzani razvoj tehnologije za pohranu obnovljive energije polako rješava taj problem.
“Tehnologije sazrijevaju, troškovi padaju, politički okviri se razvijaju, a komercijalna potražnja raste. Projekti, tržišta i primjeri opisani u ovom izvješću nisu izolirani eksperimenti: oni signaliziraju strukturnu transformaciju u načinu proizvodnje, isporuke i vrednovanja električne energije. Tempo kojim se ta transformacija odvija odredit će ishod globalne energetske tranzicije u sljedećem desetljeću”, zaključuje se u IRENA-inom izvješću.