“Albanija nije na prodaju”: Prosvjedi protiv resorta obitelji Trump u delti rijeke Vjose

Albaniju već danima potresaju prosvjedi protiv izgradnje luksuznog turističkog kompleksa u zaštićenom i ekološki važnom području Pishë Poro-Narta, unutar šireg krajolika delte Vjose.

Tako je bilo i jučer – u 18 sati ponovno su se okupili prosvjednici, ogorčeni zbog činjenice da od travnja buldožeri ravnaju i uništavaju, a ograde ograđuju, jedno od najvažnijih obalnih staništa u Europi. Utorak je bio deseti dan pobune protiv projekta izgradnje odmarališta s pet zvjezdica čija se vrijednost procjenjuje na 1,6 milijardi američkih dolara, a s kojim je povezana obitelj Donalda Trumpa; točnije, kćer američkog predsjednika Ivanka Trump i njezin suprug Jared Kushner.

Posebnu pozornost izazvala je izjava Ivanke Trump da su ona i suprug “otkrili” to područje. Postala je viralna na društvenim mrežama, gdje su je pojedini korisnici zbog takvog nastupa prozvali “novim Kristoforom Kolumbom“.

Radovi se, tvrde prosvjednici, odvijaju bez potrebnih dozvola, procjena utjecaja na okoliš nije provedena, a izmjene zakona koje su sve to omogućile, u najmanju su ruku sumnjive. Sve to odvija se na području izrazito visoke razine bioraznolikosti, koje još uvijek nije dovoljno istraženo, ali je ekološki iznimno vrijedno i zaštićeno.

Vjosa, jedna od posljednjih divljih rijeka Europe

Vjosa je jedna od posljednjih velikih divljih rijeka Europe, a njezina delta čini srce ovog iznimno vrijednog ekosustava. Neprekinutim tokom od 272 kilometra teče od planina na sjeveru Grčke, preko juga Albanije, sve do Jadranskog mora. Albanija ju je 2023. godine proglasila nacionalnim parkom, nakon dugogodišnjeg pritiska znanstvenika i organizacija za zaštitu okoliša.

Ovaj krajolik još uvijek nije dio ekološke mreže Natura 2000, budući da Albanija još uvijek nije u Europskoj uniji (EU). Zemlja je, međutim, uključena u Smaragdnu mrežu (Emerald Network), koja predstavlja predstadij europske ekološke mreže za države kandidatkinje. Devastacija ovog područja mogla bi imati i šire posljedice na proces pristupanja Albanije Europskoj uniji.

Podsjetimo, Natura 2000 trenutačno obuhvaća gotovo 20 posto kopnenog područja europskog kontinenta i oko 10 posto njegovih okolnih morskih zona. Mrežu čine staništa i vrste koje su Europskoj uniji važne jer su ugrožene, ranjive, rijetke ili endemske, a u okviru Direktive o pticama i Direktive o staništima. Direktiva o pticama donesena je 1979. godine, Direktiva o staništima 1992. godine, a zajedno popisuju oko 2000 vrsta i 230 stanišnih tipova čiji je opstanak nužno osigurati u zemljama članicama. Gospodarska djelatnost dopuštena je na području obuhvaćenom mrežom Natura 2000, osim ako su nacionalnim zakonodavstvima predviđena stroža pravila.

Obala i otok u fokusu investicijskih planova Jareda Kushnera

Projekt razvija investicijska kompanija Affinity Partners, koju je osnovao Jared Kushner. Obuhvaća radove duž obale lagune Vjosa-Narta, na prostoru koji se smatra jednim od najvažnijih središta bioraznolikosti na Mediteranu. Lokalno ga mnogi opisuju kao “magično čvorište” u kojem se razmnožavaju brojne vrste, uključujući i one ugrožene.

Planovi se ne zaustavljaju na kopnu. Uključuju i intervencije na obližnjem, nenaseljenom otoku Sazan, površine oko 5,7 četvornih kilometara, smještenom na jugozapadnoj obali Albanije, na mjestu gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more, nedaleko od Vlore.

Sazan je tijekom 20. stoljeća bio strogo zatvorena vojna zona i jedna od najutvrđenijih točaka komunističke Albanije pod režimom Envera Hoxhe. Danas je poznat po surovom krajoliku, napuštenim tunelima i desecima bunkera iz razdoblja Hladnog rata. Sam otok nije zaštićen, ali područje oko njega je proglašeno morskim nacionalnim parkom.

Edi Rama i politička obrana projekta

Albanske vlasti projekt predstavljaju kao dio dugoročne strategije gospodarskog razvoja i jačanja turističkog sektora. Projekt se promovira kao luksuzni “eko-resort” te naglašava da će investicije poput ove otvoriti nova radna mjesta i dodatno pozicionirati Albaniju na turističkoj karti Europe.

Albanski premijer Edi Rama odbacuje tvrdnje o ozbiljnim ekološkim posljedicama, a prosvjede nastoji umanjiti, tvrdeći da nisu toliko veliki i snažni kao što se tvrdi u medijima i na društvenim mrežama. U intervjuu za Politico otišao je i korak dalje, sugerirajući da je riječ o hibridnom ratu dezinformacijama u režiji Irana. Teheran je, pak, odbacio navode Tirane.

Istovremeno, projekt je otvorio i pitanje zakonodavnog okvira. Kritičari upozoravaju na izmjene iz 2024. godine kojima je Ramina vlada, kako kažu, omogućila gradnju luksuznih objekata u dijelu prethodno zaštićenih područja. Posebno spornim smatra se uvođenje mogućnosti izgradnje hotela visoke kategorije, uključujući objekte “pet zvjezdica i više”, što je dodatno pojačalo sumnje u transparentnost procesa i kriterije odobravanja, piše CNN.

“Kažem vam, to će biti prekrasan projekt i mi ćemo to napraviti i bit ćemo ponosni što doprinosimo Europi”, kazao je Rama tijekom intervjua koji se odvio u njegovu uredu, svega nekoliko metara udaljenom od prosvjeda.

Ružičasti plamenac – simbol otpora

Ružičasti plamenac iz lagune Narta postao je jedan od simbola otpora projektu koji, kako kažu prosvjednici, luksuzni turizam stavlja ispred zaštite okoliša i javnog interesa. Prosvjedi su zbog toga u javnosti prozvani “Revolucija plamenaca”.

Naime, na području gdje se planira luksuzno odmaralište živi više od 70 ugroženih vrsta i više od 200 vrsta ptica, uključujući plamence i dalmatinske pelikane. U okolnim vodama živi i sredozemna medvjedica, koja je među najugroženijim morskim sisavcima na svijetu. Područje se nalazi i na tzv. Jadranskom preletničkom putu, jednoj od glavnih migracijskih ruta europskih ptica selica koje ga dva puta godišnje prelijeću između Europe i Afrike.

“Priroda pripada svima, a ne nekolicini investitora”

Xhemal Xherri aktivist je i stručnjak za ptice u okolišnoj organizaciji Zaštita i očuvanje prirodnog okoliša u Albaniji (Protection and Preservation of Natural Environment in Albania, PPNEA), koja predstavlja Albaniju u najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode, BirdLife International.

Kako pojašnjava za Klimatski portal, sve je krenulo s izgradnjom aerodroma na području Vjosa-Narta između 2018. i 2021. godine. I za to su rađene izmjene zakona, dodaje Xherri. Zatim su 2024. godine krenule izmjene zakona koje su omogućile izgradnju u određenim zaštićenim područjima; točnije, u područjima koji imaju zaštićeni status prema kategorizaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN),  globalnom standardu za definiranje i evidentiranje zaštićenih područja.

Zakon je, objašnjava Xherri, omogućio izgradnju luksuznih, elitnih odmarališta u zaštićenih područjima.

“Bili smo jako uzrujani zbog tog zakona. Prosvjedovali smo protiv njega sa stručnjacima i drugim organizacijama civilnog društva te se zakonu i dalje protivimo.”

Upravo su PPNEA i drugi okolišni aktivisti među prvima primijetili da se nešto događa. Nakon što su uočili tešku mašineriju u zaštićenom području, organizirali su prosvjede s drugim članicama mreže BirdLife International. Nedugo nakon što je u zadnjim danima svibnja PPNEA organizirala još jedan prosvjed, pobunili su se i lokalci. Prosvjedi su se potom proširili i na Tiranu.

PPNEA je prije koji dan upozorila da su radovi već ostavili vidljive posljedice na osjetljivom obalnom sustavu delte Vjose i lagune Narta.

“Ekološka šteta je ozbiljna i, u nekim slučajevima, nepovratna. Na drevne pješčane dine, koje su prema albanskom zakonodavstvu zaštićene kao spomenici prirode, nasipan je šljunak, a znanstvenici upozoravaju da će za njihov oporavak biti potrebna stoljeća. Izgradnja je također blokirala jedan od dva prolaza koji povezuju lagunu Narta s morem, čime je prekinuta prirodna izmjena morske i lagunske vode, s trenutačnim i dalekosežnim posljedicama za ribe, ptice i cijeli hranidbeni lanac. Sa svakim danom tijekom kojeg blokada ostaje na snazi, šteta se produbljuje.”

Iz organizacije svjedoče da su građani koji su pokušali mirno prosvjedovati doživjeli nasilje, a bodljikavom žicom onemogućen im je pristup obali.

“Bodljikava žica ne može ušutkati ljude. Tisuće građana izašle su na ulice Tirane kako bi obranile Vjosu-Nartu od devastacije potaknute interesima privatnog kapitala. Zaštićeni krajolik od globalne važnosti je na udaru, a ljudi zahtijevaju da se devastacija zaustavi. Priroda pripada svima, a ne nekolicini investitora”, poručila je Anouk Puymartin, koja je u organizaciji BirdLife zadužena za javne politike na području Europe i Centralne Azije.

Prema Xherriju, okolišna devastacija ovog magičnog zaštićenog područja bila je okidač za šire društveno nezadovoljstvo.

“Vidim da na prosvjedima sudjeluju i ljudi kojima je stvarno dosta vlade, korupcije, problema sa zdravstvenim i obrazovnim sustavom koji ne funkcioniraju. Razlozi za prosvjed su mješavina toga svega, a ljudi se pridružuju da iskažu nezadovoljstvo i tim problemima”, tumači on.

Pritisak prosvjednika već je urodio plodom; primjerice, uklonjena je jedna od ograda postavljenih u zaštićenom području.

Međutim, to nije dovoljno, upozoravaju iz PPNEA-e. Oni, ali i drugi okolišni aktivisti traže da se smjesta zaustave svi projekti, obnove oštećena područja, osigura ekološki integritet kandidata za Smaragdnu mrežu, te da se provede potpuna istragu o tome što je dosad napravljeno i tko za to snosi krivicu.

Sukob investitora i zaštite prirode

Slučaj Vjosa-Narta sve se jasnije pozicionira kao jedan od ključnih testova odnosa između investicija i zaštite prirode u Albaniji, ali i šire u regiji koja još usklađuje svoje zakonodavstvo s europskim standardima.

Dok vlasti projekt predstavljaju kao simbol modernizacije i turističkog iskoraka, prosvjednici upozoravaju da bi dugoročna šteta na jednom od najvrjednijih mediteranskih ekosustava mogla nadmašiti sve ekonomske koristi.

Posebnu težinu slučaju daje i činjenica da se Albanija nalazi na putu prema članstvu u Europskoj uniji, što uključuje obvezu jačanja zaštite okoliša i usklađivanja s mrežom Natura 2000 i standardima očuvanja prirodnih staništa.

Zasad na terenu i dalje stoje prosvjednici, ograde i teška mehanizacija, a borba za deltu Vjose i lagunu Narta se nastavlja. Kako prosvjednici danima poručuju, čini se da “Albanija nije na prodaju”.

(video: BirdLife International)