Zbog masovnog turizma u Hrvatskoj pada kvaliteta vode za kupanje

Kvaliteta vode za kupanje u Hrvatskoj na najnižoj je razini otkad postoje mjerenja, pokazuje ovogodišnji izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA).

Ovo tijelo Europske unije svake godine objavljuje izvještaj o kvaliteti vode za kupanje u državama članicama. U Hrvatskoj se kvaliteta vode za kupanje prati od 2009. godine, otkad je implementirana EU Direktiva o vodama za kupanje.

Hrvatska je na rang ljestvici kvalitete europskih kupališta tradicionalno bila pri vrhu, da bi sada naglo pala s petog na 12. mjesto.

“Dobra je vijest da je većina hrvatskih lokacija i dalje visoke kakvoće, ali ovo je upozorenje da čisto more, kao naš glavni turistički adut, više ne možemo uzimati zdravo za gotovo”, poručili su iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR).

U Hrvatskoj je kvaliteta vode na 86,2 posto lokacija za kupanje ocijenjena izvrsnom; prošle godine kvaliteta vode bila je izvrsna na 95,2 posto lokacija. Kvaliteta vode je prošle godine bila loša samo na jednoj promatranoj lokaciji, a ove godine takvih je četiri. Podaci obuhvaćaju morska i slatkovodna kupališta.

EEA klasificira kvalitetu kupališnih voda u četiri kategorije – izvrsna, dobra, dovoljno dobra i loša – na temelju koncentracija bakterija koje ukazuju na fekalno onečišćenje. Ocjena se temelji na kumulativnim podacima za četiri uzastopne sezone.

Nagli pad djelomično objašnjava činjenica da je proširen broj lokacija koje se prate: s lanjskih 936 na ovogodišnjih 1039. Međutim, to je samo dio priče; iz IZOR-a su već ranije upozoravali da je trend smanjenja kvalitete vode za kupanje u Hrvatskoj jasno vidljiv.

“Jedan od vodećih stručnjaka u području kakvoće voda za kupanje, znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju našeg Instituta, dr. sc. Slaven Jozić, upozorava kako se posljednjih godina, nažalost, bilježi negativan trend, osobito kada je riječ o smanjenju udjela plaža na kojima je more izvrsne kakvoće. Ono što se može jasno uočiti jest da se taj trend podudara s porastom broja turista tijekom sezone”, objavio je IZOR u svibnju ove godine.

Povezanost masovnog turizma sa smanjenjem kvalitete vode za kupanje na hrvatskim plažama jasno je ilustrirala pandemija kovida-19. Godina 2019. bila je rekordna po turističkim dolascima, a kvaliteta mora za kupanje bila je najnižoj do tada zabilježenoj razini. U 2020. se broj turističkih dolazaka drastično smanjio te je istovremeno zabilježen najveći udio plaža na kojima je kvaliteta mora ocijenjena izvrsnom.

Problem je što hrvatska javna infrastruktura više ne može podnijeti pritiske masovnog turizma. Hrvatsku je 2025. posjetilo više od 17 milijuna stranih turista. Većina tih posjeta koncentrirana je u ljetnim mjesecima, a najposjećenija je obala Jadrana. Istovremeno, infrastruktura većine obalnih mjesta, poput vodovodnih i kanalizacijskih sustava te sustava gospodarenja otpadom, projektirana je za značajno manje kapacitete.

“Ako se želimo vratiti na vrh, održivi turizam ne smije ostati samo lijepa riječ. Rast broja turista i nautičke flote mora pratiti ozbiljno ulaganje u infrastrukturu, nadzor i zaštitu obalnih ekosustava”, poručuje IZOR.

Da bi se to postiglo, Hrvatska će se trebati povesti za primjerom europskih država koje ulažu u zaštitu prirode, sustave odvodnje, pročišćavanje otpadnih voda i bolje upravljanje izvorima onečišćenja, smatraju u IZOR-u.