Vladajući sabotirali sjednicu saborskog odbora u Gospiću da bi izbjegli pitanja građana

Predstavnici inicijative “Gospić je naš dom” napustili su izvanrednu sjednicu saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode nakon što 50 minuta od početka sjednice nije izglasan dnevni red.

Iz prostorije gospićkog Kulturno-informativnog centra (KIC) izašli su nakon što je predsjednica odbora Dušica Radojčić (Možemo) proglasila pauzu od pet minuta zbog dogovora oko sudjelovanja predstavnika inicijative na samoj sjednici. Radojčić je, naime, predložila da predstavnici inicijative imaju prednost u postavljanju pitanja ministricama i predstavnicima državnih institucija, dok se vladajuća većina u Odboru toj ideji usprotivila, tvrdeći da to nije po protokolu. 

“Mi se ne snalazimo u ovim igricama i nadmudrivanja, mi smo samo htjeli odgovore”, rekao je jedan od predstavnika inicijative Vjeko Bušić nakon odlaska sa sjednice.

Nakon što su Gospićani napustili prostore KIC-a, Radojčić je prekinula sjednicu.

“S pravom su napustili sjednicu jer smo u Gospić došli radi njih, tako da oni mogu svim relevantnim ljudima postaviti pitanja, jer je njima zdravlje ugroženo. Na brojnim drugim sjednicama odbora je sudjelovala javnost i postavljala pitanja, to se nije dovodilo u pitanje sve do sad. Ono što se danas dogodilo jest da građani nisu dobili odgovore”, rekla je Radojčić.

> > Teški metali, mikroplastika i PFAS: USKOK objavio nalaz o onečišćenju kod Gospića

Došli u Gospić pa izbjegli pitanja građana

Sjednicu Odbora za zaštitu okoliša i prirode napustio je i dio oporbenih stranaka čiji su predstavnici u izjavama nakon napuštanja prostorija KIC-a zatražili hitno zasjedanje Hrvatskog sabora. Nedugo nakon prekidanja sjednice, više je medija objavilo vijest kako će predsjednik Zoran Milanović, povodom ekocida u Lici i drugim krajevima Hrvatske, poslati Zahtjev za izvanredno zasjedanje na temelju odredbe članka 79. Stavka 2. Ustava RH [1, 2[. 

Dnevni red sjednice, čija je tema slučaj ilegalno odloženog ekotoksičnog otpada, trebao je imati tri točke.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Ministarstvo zdravstva trebali su izvijestiti o poduzetim aktivnostima, rizicima za okoliš i zdravlje ljudi te planiranoj sanaciji.

Druga točka bila je prijedlog javnog saslušanja ministrice zaštite okoliša Marije Vučković, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luke Balena, ministrice zdravstva Irene Hrstić, zamjenika glavnog državnog inspektora Ivana Samca, župana Ličko-senjske županije Ernesta Petryja, gradonačelnika Gospića Darka Milinovića i predstavnike drugih relevantnih tijela.

Zadnja točka dnevnog reda odnosila se na prijedlog dopuni Kaznenog zakona kojom bi se uveo ekocid kao najteže kazneno djelo protiv okoliša. 

Da sjednica neće ići glatko, vidjelo se odmah na početku, kada je član vladajuće većine Željko Lacković iz stranke Nezavisni rekao kako neće podržati prijedlog naknadnog javnog saslušanja jer su svi sudionici prisutni, nakon čega je Radojčić objasnila koja bi bila svrha takvog saslušanja.

“Danas od ministrica očekujemo je li napravljena procjena zdravlja ljudi, postoji li epidemiološko praćenje, treba li napraviti biomonitoring i što će država napraviti da zaštiti ljude. Na javnom saslušanju se utvrđuje  kaznena, institucionalna i politička odgovornost koja mora imati ime i prezime”, rekla je Radojčić.

Sjednici saborskog odbora prisustvovao je i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić koji je uoči početka medijima najavio da bi istraga o nezakonitom odlaganju otpada mogla biti završena krajem rujna nakon čega slijedi odluka o podizanju optužnice. Također je najavio da će Državno odvjetništvo, jednom kad budu gotove, objaviti i analize i za ostala odlagališta otpada, ona u Benkovcu i Varaždinu [N1]. 

> > Kako smo na Klimatskom portalu pratili slučaj zagađenja u Gospiću

“Vidimo se u Zagrebu”

Nakon napuštanja sjednice su se iz inicijative “Gospić je naš dom” oglasili objavom na Facebooku, poručivši da je država došla održati politički igrokaz.

“Nismo mi ti koji se moraju snalaziti po poslovniku. Mi smo ti koji žive na pedeset metara od 37.000 tona opasnog otpada. Koji su dvije godine svaki dan živjeli i živimo ovo! Građani su ‘temu’ razotkrili u potpunosti. Nama  ovo nije tema, nama je ovo pitanje života! Građani su ti koji su zbog kaosa države i ovakvog odnosa dočekali da vječne kemikalije uđu u podzemnu vodu prije nego što je itko išta poduzeo”, naveli su. 

Dodali su kako su predstavnici institucija danas imali priliku da stanu pred građane te da im odgovore na pitanja, no da su šansu iskoristili za političko prepucavanje.

“Ako građani Gospića u Gospiću ne smiju postaviti pitanje, onda se vidimo u Zagrebu!”, poručili su iz gospićke inicijative, najavivši tako nove prosvjedne aktivnosti.

Iako je predsjednica odbora Radojčić prekinula sjednicu, predstavnici vladajuće većine ostali su u prostorijama KIC-a.

Tada je ministrica zdravstva Irena Hrstić priopćila da su svi dosadašnji nalazi vode za piće uredni te da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava sigurna. Najavila je pojačani program praćenja vode na crpilištima, kao i nove hidrogeološke analize. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekao je kako su za otpad zakopan u tlu poslani upiti na 70 odlagališta opasnog otpada i spalionica u Europskoj uniji. Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković rekla je da prije godinu dana, u srpnju 2025. godine, istražna tijela nisu još nisu dopuštala početak sanacije te da je Fond tek u listopadu prošle godine obaviješten da može početi s aktivnostima [Index]. 

Nužna je hitna sanacija

Podsjetimo, tema otpada koji je tvrtka Tipos Resurs ilegalno zbrinjavala u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu ponovno je odjeknula u javnosti nakon što je USKOK objavio vještačenje Geotehničkog fakulteta prema kojem se utjecaj ilegalno odloženog plastičnog i infektivnog otpada kod nekadašnjeg PPK Velebit proširio izvan granica same lokacije. Stručnjaci su u tlu pronašli mikroplastiku i povišene koncentracije teških metala, a u podzemnim vodama PFAS spojeve. Upozorili su da bez provedbe sanacije postoji mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja. 

Na tu opasnost početkom ovog tjedna upozorili su iz Hrvatskog geološkog društva te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [1, 2[.

Nakon objave vještačenja Geotehničkog fakulteta, u javnosti se intenzivirala rasprava o odgovornosti državnih institucija, i to ne samo u ovom slučaju. Društvene mreže tako su preplavile objave o brojnim onečišćenim lokacijama, što službe nisu uspjele spriječiti ni kazniti odgovorne.

Gospić je tako samo jedan od primjera onečišćenja; o njemu najviše pričamo zbog snažnog lokalnog otpora i tamošnjeg stanovništva koje ne dopušta da “tema” iščezne iz javnog prostora.