Benkovačka vlast odjednom troši sulude cifre na pitku vodu. Ne žele reći zašto

U vrijeme dok brojni Benkovčani strahuju za ispravnost vode koju piju, benkovačka gradska vlast troši enormne cifre na onu kupovnu. Iz gradskog je proračuna u posljednje dvije i pol godine u tu svrhu potrošeno nešto manje od 15.000 eura.

Pretražujući isplate iz benkovačkog gradskog proračuna, uočili smo kako su se plaćanja Grada prema firmi Salona Sky d.o.o iz Solina, koja se bavi prodajom 15-litarskih galona i aparata za vodu, zadnjih godina drastično povećala.

Tako je u 2022. i 2023. godini na pitku vodu potrošeno nešto manje od 200 odnosno 860 eura, da bi taj trošak u 2024. godini skočio na 4.120 eura. Naredne godine, 2025., iznos se povećava na 5.456 eura, a ove godine, u samo sedam mjeseci, na pitku je vodu potrošeno 4.458 eura.

Pokušali smo doznati što stoji iza odluke o povećanju troškova pitke vode, budući da se drastično povećanje dogodilo upravo u vrijeme dok se u Benkovcu ilegalno iskrcavao opasni otpad. Ni nakon više podsjetnika, iz Grada Benkovca nismo dobili odgovor na upit. Pokušali smo i telefonski kontaktirati gradonačelnika Tomislava Bulića (HDZ), ali on je ignorirao naš poziv.

Nakon što smo mu poslali poruku, rekao je da ćemo odgovor dobiti u najkraćem roku. Upit smo poslali prije skoro mjesec dana. Do trenutka objave ovog teksta još nismo dobili odgovor.

Slučaj Benkovac

Dugo je vremena benkovački lokalitet koji je tvrtka Tipos Resurs d.o.o  koristila za ilegalno odlaganje otpada bio u svojevrsnom medijskom mraku.

Analiza koju je nedavno objavio Ured za suzbijanje korupcije i kriminaliteta (USKOK), a koja je utvrdila širenje mikroplastike u okoliš van odlagališta, kao i povišene koncentracije nekoliko teških metala, stavila je fokus na ravnokotarski grad u kojem je na području nesaniranog kamenoloma ilegalno zbrinuto nešto manje od 7.000 tona otpada.

> > Kako se Hrvatska nosi s problemom nesaniranih kamenoloma u koje se baca otpad

Zadarski župan Josip Bilaver je najavio donošenje plana sanacije po hitnom postupku. Sanacija se, prema njegovim riječima, može očekivati u idućoj godini. Početkom ovog tjedna je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) donijelo odluku o sanaciji odlagališta.  

Činjenica da je Benkovac bio “zapostavljen” može se objasniti i time što se u tom gradu, za razliku od Gospića, nije oformila jaka građanska inicijativa koja bi u kontinuitetu vršila pritisak na institucije zadužene za rješavanje ovog problema. Međutim, u zadnjih godinu i pol dana, koliko je javnost upoznata s aferom, ni predstavnici gradske vlasti nisu se previše isticali u medijskim istupima na ovu temu.

Za razliku od gospićkog gradonačelnika Darka Milinovića, koji je učestalo istupao u medijima govoreći o ilegalno zbrinutom otpadu u svom gradu, njegov benkovački kolega rijetko je govorio o tom problemu. Ilegalno zbrinjavanje otpada u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu je, podsjećamo, razotkriveno akcijom Europola u veljači 2025. godine.

> > Mafija koristi Hrvatsku kao smetlište, a državne institucije to ignoriraju

Benkovački gradonačelnik Bulić ranije je priznao da je bio u kontaktu s Paškom Dodićem, suprugom osumnjičene Franciske Dodić, a vezano za korištenje benkovačkog kamenoloma u kojem se iskrcavao otpad. Međutim, tvrdio je da nije znao da se radi o deponiju. Tom prilikom izjavio je i da na “mjestu zločina” ranije nije postojao ilegalan deponij, što nije u potpunosti točno. 

Naime, u vrijeme dok se ekotoksičan otpad dovozio u Benkovac, provozali smo se zadarskim zaleđem povodom priče o nesaniranim kamenolomima. Uvjerili smo se da brojna takva mjesta postaju ilegalna odlagališta, a objavili smo i satelitsku snimku koja pokazuje razmjere eksploatiranog područja. Više nam je Benkovčana kazalo da se u neaktivne kamenolome trpa “sve i svašta”.

Lokalna zajednica već dugo je godina svjesna ovog problema, stoga je teško povjerovati da gradske vlasti nisu znale da su nesanirani kamenolomi potencijalne eko-bombe.

U vrijeme dok se u kamenolom dovozio otpad, 2023. godine, Grad Benkovac je benkovačkom obrtu Amadeus platio oko 12.000 eura za sanaciju divljeg odlagališta u Benkovačkom selu, na katastarskoj čestici koja se nalazi odmah pored one na kojoj je odlagan otpad u kamenolomu.

U kontekstu afere odlaganja otpada u Benkovcu, Amadeus i njegov vlasnik Rudolf Blažan poznati su i USKOK-u; istražitelji su evidentirali plaćanja tvrtke Izoxeco d.o.o, tvrtke osumnjičenih Dodić i Monike Šincek, prema navedenom obrtu.

O ovom smo kontroverznom benkovačkom poduzetniku i ranije pisali u tekstu o rušenju benkovačkog Doma kulture. Naime, Blažan je od Grada Benkovca dobio posao rušenja objekta, a s tim poslom i veliku količinu obrađenog benkovačkog kamena od kojeg je bio sagrađen nekadašnji Dom kulture. Kada smo se kod Blažana raspitivali gdje je završio kamen, rekao je kako je on deponiran “kod njih”, nakon čega se ispravio pa rekao da je dogovor bio da se građevinski otpad odveze na gradski deponij u Benkovačkom selu, iako nikakav “gradski deponij” odnosno legalno i registrirano odlagalište Grada Benkovca tada nije postojalo.

Što je s vodom?

Raspitujući se tome zašto Grad Benkovac odjednom troši znatno više sredstava na pitku vodu, pitali smo i gradske vlasti koliko puta su naručili analizu vode s benkovačkih vodocrpilišta.

Kada je javnost u veljači 2025. godine saznala za aferu oko ilegalno odloženog otpada, Grad je angažirao Nastavni zavod za javno zdravstvo Zadar kako bi napravio analizu vode s benkovačkog vodocrpilišta Kožlovac. Sudeći prema isplatama iz Grada prema Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Zadar, takve analize rađene su samo u veljači i ožujku 2025. godine.

Pokušali smo doznati koliko puta su u međuvremenu napravljene dodatne analize, odnosno koliko puta je Grad naručio ispitivanje vode za piće u tom periodu. Nismo dobili odgovor na to pitanje.

Naime, nakon što je USKOK objavio analize Geotehničkog fakulteta koja su pokazale da su štetni spojevi s gospićkog odlagališta prodrli u podzemne vode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) napravio je 13. kolovoza izvanredno testiranje vode na više lokacija u Ličko-senjskoj županiji, a naknadno su napravljene i analize bunarske vode.

Testiranja u Zadarskoj županiji odnosno na benkovačkom području pritom su izostala, stoga smo upitali HZJZ koliko su puta u zadnjih godinu i pol dana testirali vodu na benkovačkim izvorištima. Dodatno smo ih podsjetili da su u Benkovcu, kao i u Gospiću, zakopane tisuće tona otpada te ih upitali planira li HZJZ raditi dodatna testiranja, poput onog izvanrednog koje je nedavno napravljeno u Lici. 

Odgovor koji smo dobili poprilično je bizaran; iz HZJZ-a su nam poručili da, ako imamo sumnje o nepropisno odloženom otpadu, o tome obavijestimo Državni inspektorat. Naknadno su nam poslali još jedan email u kojem su nas uputili na Godišnji izvještaj o monitoringu vode za ljudsku potrošnju u 2025. godini.

HZJZ smo također pitali i planiraju li testirati bunarsku vodu na benkovačkom području, baš kao i što su napravili na području Gospića. Odgovor nismo dobili.

Nešto opsežnija analiza vodocrpilišta u Zadarskoj županiji, pa tako i onog benkovačkog, napravljena je 17. kolovoza. Naručitelj je bila Zadarska županija, a rezultati su pokazali kako je voda sa svih vodocrpilišta, pa tako i onog benkovačkog, ispravna za piće.

Obratili smo se i poduzeću Komunalac d.o.o iz Biograda na Moru koje kao isporučitelj vodnih usluga gospodari benkovačkim vodocrpilištima, gdje su nam rekli da je u kolovozu napravljena analiza koju je naručila Zadarska županija.

Odgovorili smo im da je već godinu i pol dana poznato kako je iznad Benkovca zakopan opasni otpad te upitali jesu li u tom periodu provodili dodatna testiranja. Zanimalo nas je i kojim tempom se rade analize vode na benkovačkim vodocrpilištima. Nismo dobili odgovor.

Objavivši odluku o sanaciji lokacije u Benkovcu, resorno je ministarstvo navelo kako će se tijekom radova provoditi kontinuirani monitoring podzemnih i površinskih voda. Sudeći prema (ne)odgovorima koje smo dobili od nadležnih službi, to se dosad nije radilo.