Emisije najgoreg stakleničkog plina još uvijek rastu, iako su rješenja nadohvat ruke

Najsnažniji staklenički plin, sumporni heksafluorid (SF6), nazivaju besmrtnim, jer u atmosferi nema nikakvu potrebu da se raspadne ili reagira s drugim molekulama. Poput PFAS-ova, odnosno vječnih kemikalija koje nam se talože u okolišu i organizmu, molekulu SF6 su proizveli ljudi i otkrili da ima izuzetna svojstva. Točnije, u stanju je izolirati električne sklopke te spriječiti iskrenje i kratke spojeve, zbog čega je molekula SF6 preplavila elektroindustriju.

No, priroda nije u stanju išta napraviti s njom. Plin nije otrovan, ali svaka emisija od njegove prve sinteze 1901. godine još je uvijek u atmosferi i pretpostavka je da će se ondje zadržati tisućama godina.

Da Zemlju zagrijava 25 tisuća puta jače od jednake emisije CO2, otkriveno je tek krajem 20. stoljeća. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) plastično predočava da svaki ispušteni kilogram SF6 atmosferu grije više od vožnje četiri automobila tijekom cijele godine. Drugim riječima, jedan kilogram SF6 ekvivalentan je izgaranju oko 8.500 litara benzina ili desetak tisuća kilograma ugljena.

Sumporov heksafluorid globalno je problematiziran 1997. godine unutar Kyoto protokola. No, i nakon što je prepoznat kao potentan staklenički plin, u novom mileniju su količine ovog plina u atmosferi utrostručene.

HEP prestao nabavljati opremu sa SF6 tek ove godine

Štoviše, Hrvatska elektroprivreda je 2009. godine završila u medijima jer je na javnom natječaju odbila ponuditelja koji je po nižoj cijeni nudio opremu bez spornog plina. Ponuditeljima nije pomoglo što je na snazi bila tri godine starija Uredba o praćenju stakleničkih plinova, koja je sumporov heksafluorid navodila kao staklenički plin.

Upitali smo HEP kakvo je stanje danas i jesmo li se išta poboljšali po pitanju korištenja alternativa i recikliranja ovoga plina, koji uglavnom završava u atmosferi kroz curenja iz elektroenergetskih postrojenja prilikom rada, popravaka i dekomisije opreme.

Odgovaraju nam da HEP ODS od 1. siječnja 2026. godine za naponsku razinu do 24 kV više ne nabavlja opremu koja sadrži SF6 plin, od kada su na tržištu dostupna jednakovrijedna tehnička rješenja utemeljena na vakuumskoj tehnologiji. Ovo je u okvirima rokova koje je Europska unija postavila za opremu srednjeg napona, dok se za napon iznad toga predviđa izbacivanje SF6 do 2031. godine.

“Sva postojeća oprema koja sadrži SF6 će se postupno zamjenjivati novom tehnologijom dinamikom kojom to bude zahtijevalo održavanje postrojenja i zamjena dotrajalih sklopnih uređaja novima”, najavljuje HEP u odgovoru.

“Curenje je maksimalno 50 kilograma godišnje”

Prema njihovoj posljednjoj evidenciji, u distribucijskim elektroenergetskim postrojenjima u upotrebi je okvirno 16.100 sklopnih uređaja koji u sebi sadrže plin SF6. HEP ODS, kažu nam, ne reciklira plin SF6, jer ne provodi otplinjavanje ni dekompresiju opreme samostalno, kao niti njezin popravak, već to na njihovim postrojenjima obavljaju specijalizirane tvrtke.

“Iako je oprema koju koristi HEP ODS deklarirana kao hermetički zatvorena, procjenjujemo da godišnje zbog kvarova na opremi iz svih postrojenja zajedno iscuri maksimalno 50 kilograma SF6 plina, što iznosi okvirno 0,13% od ukupne količine plina u svim instaliranim postrojenjima”, navodi HEP.

Kako smo već naveli, najveći su potrošači ovog plina dalekovodi i prijenos energije, odnosno izolacija visokonaponske opreme poput prekidača i  transformatora.

To čini sektor električne energije dominantnim izvorom na globalnom nivou, s globalnim udjelom od otprilike 70–95% ovih emisija. To HEP čini obveznikom prijavljivanja emisija u Registar stakleničkih plinova koji vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pa onda i u Registar EU.

Izvještavanje se radi po pravilima europske regulacije fluoriranih stakleničkih plinova, tzv. F plinova. Uz ova dva registra, postoje još dva. Jedan se odnosi na tvrtke i obrtnike koji se bave uvozom, izvozom i servisiranjem opreme koja koristi te plinove, a drugi na ovlaštene servisere, odnosno pojedince obučene za rukovanje F-plinovima.

Regulacija pomaže, ali rijetki prijavljuju stvarne emisije

Otkad su uvedene mjere za EU, emisije sumpornog heksafluorida unutar EU 27 su se prema Copernicusu smanjile s oko 403 tone po godini u 2005. na oko 225 tona u 2021., “što premašuje izvješća za 20 posto”. Naime, studije atmosferskih inverzija dosljedno pokazuju da europska nacionalna izvješća podcjenjuju emisije, pri čemu stvarne emisije često premašuju prijavljene vrijednosti za 20 % do 88 %, ovisno o državi.

Za Francusku je, primjerice, utvrđeno da su emisije 2021. godine premašivale prijavljene vrijednosti za 73 posto, a za Italiju su premašene za 88 posto. SAD također podcjenjuje emisije SF6, izvještavajući o manje od polovice stvarnih emisija.

Agencija i Ministarstvo zaštite okoliša nisu nam do zaključenja teksta odgovorili na pitanje o ukupnim emisijama i recikliranju ovog plina. No, 50 HEP-ovih kilograma godišnje, bili podcijenjeni ili ne, djeluju smiješno u usporedbi s najvećim emiterom sumpornog heksafluorida i globalnim liderom elektrifikacije – Kinom.

Kina

Kina je zaslužna za polovicu svjetskih emisija SF6. U godini za koju postoje zadnji izvještaji, Kina je emitirala 5.100 tona tog plina, a emisije i dalje rastu zbog proširenja mreže. Regulacija je gotovo nepostojeća i svodi se na poticanje recikliranja, piše Inside Climate News, iako svijest postoji.

Naime, vladini su istraživači 2014. godine upozorili SF6 predstavlja “značajnu potencijalnu prijetnju globalnom okolišu”. Kako prenosi ICN, Ministarstvo ekologije i okoliša Kine (MEE) nedavno je izjavilo da elektroenergetska poduzeća u Kini recikliraju – ili imaju sposobnost reciklirati – 90 posto svog otpadnog plina SF6. Međutim, prema procjenama portala Inside Climate News, stvarna stopa recikliranja znatno je niža, oko 30 posto.

Analiza se temelji na stotinama stranica vladinih dokumenata, godišnjim izvještajima vodećih kineskih elektroenergetskih poduzeća, revidiranim studijama te intervjuima s desecima akademika i stručnjaka za politiku. Na temelju te procjene, ICN procjenjuje da bi državna kineska poduzeća za prijenos i distribuciju električne energije mogla povećati stopu recikliranja na oko 90 posto, uz minimalne troškove.

Konkretnije, količinu recikliranog sumporovog heksafluorida moguće je povećati za otprilike 1.400 tona SF6 godišnje uz procijenjene troškove od oko 6 milijuna dolara godišnje. To je izuzetno mali udio od otprilike 70 milijardi dolara koje se godišnje ulažu u kinesku električnu mrežu, piše ICN.

Posebno razočarava procjena da više od 80 posto ovog plina u Kini u atmosferi završava prilikom dekomisije opreme, što znači da golema većina SF6 ondje nije ispuštena kroz curenje, već se namjerno ispušta u okoliš. Isti podatak daje i nadu da bi se te emisije mogle lakše svesti na minimum.

Loše vijesti, dobre vijesti

U novom mileniju, kako smo naveli, emisije sumpornog heksafluorida su značajno porasle.

Uz to što reciklaža nije skupa, sretna je i okolnost što su sazrele tehnologije koje izbacuju ovaj plin iz uporabe. Postoji više alternativa, ali vakuumska tehnologija, koju spominje HEP, zasad je najraširenija. Vakuum je pritom četiri puta snažniji izolator od SF6, a oprema je trajnija te sve jeftinija i manja.

I Kina je počela koristiti alternativne električne izolacijske plinove, iako procjenjuju da za alternative za visokonaponsku opremu treba 10 do 20 godina da se u potpunosti razviju. Osim toga, u srpnju su državni dužnosnici pozvali na razvoj projekata za smanjenje emisija SF6-a i drugih stakleničkih plinova osim CO2, poput dušikovog oksida i hidrofluorokarbona, za ukupno 30 milijuna tona ekvivalenta ugljikovog dioksida do 2030. godine. Nova je politika uključena u Nacionalni plan odgovora na promjenu klime.

“To je prvi put da je vlada pozvala na izradu plana upravljanja SF6-om”, izjavila je Ma Yue, pomoćna analitičarka Instituta za globalni napredak u dekarbonizaciji i autorica izvještaja o fluoriranim plinovima iz 2024. godine. “To šalje pozitivan politički signal za napredak u smanjenju emisija SF6-a u energetskom sektoru”, rekla je Ma, prenosi ICN.