Glad u svijetu postaje sve veći problem
Broj gladnih ljudi u svijetu se povećava, a iznosi namijenjeni za humanitarnu pomoć se smanjuju. Dvije trećine gladnih koncentrirano je u samo deset država Afrike i Azije. Uzrok su ratovi i klimatske promjene.
Broj ljudi u svijetu koji su u riziku od gladi u zadnjih se deset godina udvostručio. Istovremeno je međunarodna humanitarna pomoć od 2022. naovamo smanjena za 59 posto.
Pokazuje to novi izvještaj međunarodne humanitarne organizacije Action Against Hunger. U riziku od gladi je 2025. godine živjelo 266 milijuna ljudi, navodi se u izvještaju. Dvije trećine tih ljudi, njih 177 milijuna, živi u samo deset zemalja. Najkritičnija je situacija u tri afričke države, Nigeriji, Kongu i Sudanu, gdje je skoro 83 milijuna ljudi u riziku od gladi.
Najveća pogoršanja zabilježena su u Mjanmaru, Kongu, Afganistanu i Jemenu. Samo u ove četiri države se broj ljudi u riziku od gladi povećao za sedam i pol milijuna.
Autori izvještaja također upozoravaju kako je stvarna situacija vjerojatno još gora nego što njihovi podaci pokazuju. Mnogi su setovi podataka, naime, nepotpuni. Primjerice, ovogodišnji izvještaj uopće ne uključuje Etiopiju, gdje je, prema podacima prikupljenima prošle godine, više od 22 milijuna ljudi koji žive u riziku od gladi.
Glavni uzroci gladi u svijetu su, navodi se u izvještaju organizacije Action Against Hunger, ratni sukobi i ekstremne vremenske pojave izazvane klimatskim promjenama. Njihov izvještaj o gladi u svijetu redovito izlazi od 2017., a 2025. je bila prva godina u kojoj je raširena glad zabilježena u dva krizna žarišta: Gazi i dijelovima Sudana.
Problem s gnojivima
Situaciju dodatno pogoršava ovisnost o mineralnim gnojivima, ističe se u izvještaju Globalnog saveza za budućnost hrane.
Potrošnja mineralnih gnojiva se od 1960-ih naovamo uosmerostručila, što je imalo značajan utjecaj na kvalitetu tla. Današnji su poljoprivredni prinosi stoga uvelike ovisni o dostupnosti mineralnih gnojiva; procjenjuje se da je bez njih moguće nahraniti tek nešto više od polovice svjetske populacije.
Proizvodnja mineralnih gnojiva nije moguća bez fosilnih goriva, zbog čega je dostupnost hrane uvelike uvjetovana međunarodnim političkim krizama. Ilustraciju pruža američko-izraelski rat u Iranu, zbog kojeg je značajno pao izvoz mineralnih gnojiva iz zemalja Perzijskog zaljeva prema poljoprivrednicima u Africi i Aziji. Rat u Iranu poremetio je dobavne pravce amonijaka, ali i sumpora, ključnog u proizvodnji mineralnih gnojiva.
Globalni savez za budućnost hrane stoga poručuje kako je nužan zaokret prema održivoj poljoprivredi, tj. metodama uzgoja koje se ne oslanjaju na kemikalije čije je korištenje dugoročno štetno za klimu i okoliš.
“Postupno ukidanje štetnih agrokemikalija i izgradnja pravednih i otpornih prehrambenih sustava nisu uzastopni koraci, nego dio iste tranzicije. Ako se provede onim tempom i opsegom koje ovaj trenutak zahtijeva, ta tranzicija može prekinuti desetljeća ovisnosti o agrokemikalijama, obnoviti zdravlje tla, poljoprivrednika, radnika i potrošača te usmjeriti prehrambene sustave prema regeneraciji umjesto iscrpljivanju”, zaključuje se u izvještaju Globalnog saveza za budućnost hrane.