COP31: Znanost i multilateralizam pod udarom
Brazilski predsjednik Lula prometnuo se u vodećeg zagovornika napuštanja fosilnih goriva među svjetskim liderima. Upečatljiv govor koji je održao na COP-u 31 prenosimo u cijelosti.
Brazil, zemlja domaćin prošlogodišnjeg UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP30, na ovogodišnjem je COP-u 31 u turskoj Antaliji predstavila hodogram za napuštanje fosilnih goriva.
U njemu se naglašava nužnost ubrzavanja zelene energetske tranzicije te se popisuju mjere koje države mogu poduzeti da bi tome doprinijele. Prepoznaje se da je slučaj svake države unikatan pa će svatko morati za sebe odlučiti o najboljem putu dekarbonizacije vlastitog gospodarstva.
Hodogram uvodi različite faze djelovanja: države se poziva da do kraja desetljeća izrade planove za napuštanje fosilnih goriva te da ih provedu tijekom 2030-ih, koje se naziva “kritičnim desetljećem” za klimatsku akciju.
Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva u Antaliji je koncem prošlog tjedna otvorio samit svjetskih vođa upečatljivim govorom, u kojem je poručio kako svijet ne smije dopustiti da trenutačne sigurnosne i gospodarske krize zasjene onu klimatsku, kazavši da “planet ne smije biti prepušten na milost i nemilost hegemonijskim sukobima”.
Transkript Lulinog govora objavljujemo u cijelosti.
Održavanje COP-a 31 u Turskoj ima golemo simboličko značenje.
U trenutku kad se diljem svijeta ponovno javljaju geopolitičke podjele, nema primjerenijeg mjesta za ovaj skup od zemlje u kojoj se različiti narodi i kulture već tisućljećima približavaju jedni drugima.
Misija Antalije u idućim danima neće biti samo služiti kao most između različitih stajališta.
Bit će u rukama COP-a 31 da klimatskim promjenama vrati pozornost koju zaslužuju.
Prije godinu dana planet je s COP-a 30 izašao osnažen.
Srce Amazone zakucalo je uz najveće sudjelovanje javnosti u povijesti klimatskih konferencija.
Prvi su put domorodački narodi, kilombole (zajednice potomaka afričkih robova, op.ur.), riječni stanovnici i svi oni kojima je šuma dom ili životna zadaća dobili glavnu riječ.
Njihove su glasove čule delegacije, koje su priznale potrebu da se s pregovora prijeđe na provedbu.
No na putu od Beléma do Antalije taj je zamah oslabio.
Početkom ove godine klimatske su promjene nestale iz govora i dokumenata svjetskih čelnika.
Na sastancima G7 i G20, forumima koji okupljaju najveće svjetske emitere stakleničkih plinova, zabrinutost je postala šutnja.
Počeli smo više govoriti o oružju i carinama nego o opstanku budućih generacija.
Energetsku tranziciju neki su počeli doživljavati kao prepreku sigurnosti i prosperitetu nacija.
Sa sadašnjim ratovima i inflacijom na vratima teže je misliti na sutrašnju klimatsku katastrofu.
Ali planet ne smije biti prepušten na milost i nemilost hegemonijskim sukobima.
Suše, poplave, požari i porast razine mora već su stvarnost milijuna ljudi.
Obitelji gube živote, domove, posao i sredstva za život.
Katastrofe izazivaju raseljavanja koja se pribrajaju onima uzrokovanima oružanim sukobima ili gospodarskim čimbenicima.
U Belému sam rekao da će COP 30 biti COP istine.
Brazil je pozvao međunarodnu zajednicu da glasno i jasno kaže vjeruje li znanstvenicima ili ne.
Vjeruje li multilateralnim institucijama ili ne.
No znanost i multilateralizam i dalje su pod udarom.
Nije slučajno što je uključivanje doprinosa IPCC-a u pregovarački proces COP-a dovedeno u pitanje.
Niti je slučajnost da su klimatski sporazumi omiljena meta reakcionarnih snaga.
Na COP-ovima sve nacije sudjeluju ravnopravno.
U drugim forumima povlastica veta i moć novca narušavaju ravnotežu.
Sabotirati klimatski režim znači uništavati ono najbolje što multilateralni sustav ima.
Ali nedostatak konsenzusa ne smije postati prepreka napretku.
U vremenima polarizacije diplomacija mora znati otvarati prozore ondje gdje se vrata zatvaraju.
Danas donosim pet poruka, nadahnutih inicijativama koje je Brazil pokrenuo na međunarodnoj i nacionalnoj razini.
Prva poruka odnosi se na tri plana puta koja je Belém ostavio u nasljeđe.
Ti će planovi pomoći svijetu da ispuni neophodne zadaće:
- osigurati da klimatsko financiranje dosegne 1,3 bilijuna dolara godišnje;
- potaknuti prijelaz s fosilnih goriva na druge izvore energije;
- zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma.
Računamo na vodstvo Turske i Australije kako bi se preporuke iz tih dokumenata proširile i ugradile u idući Globalni pregled stanja.
Brazil će učiniti svoj dio donošenjem nacionalnih planova puta za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima te za zaustavljanje krčenja i degradacije šuma.
Nastavit ćemo i promicati svoje platforme za održiva ulaganja, koje već mobiliziraju milijarde dolara javnog i privatnog kapitala.
Druga poruka tiče se Fonda Tropske šume zauvijek, poznatog TFFF-a.
Belém je ostavio i pouku da su inovativna rješenja moguća kad postoji politička volja.
TFFF je uspio pridobiti potporu desetaka zemalja i blizu je prikupljanja ulaganja potrebnih za početak rada.
Potpora novih partnera dobrodošla je kako bi mehanizam dosegnuo svoj puni potencijal.
Treća poruka naglašava hitnost povećanja ciljeva smanjenja emisija.
Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, prosječan porast temperature Zemlje od jednog i pol stupnja već je neizbježan.
Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC-ovi) i dalje su glavni alat u borbi protiv klimatskih promjena.
No čak i ako se ispune sadašnji NDC-ovi, idemo prema porastu od 2,8 stupnjeva.
Nužno je promišljati nove strategije za ubrzanje energetske tranzicije.
Prijedlozi COP-a 31 o napretku elektrifikacije i smanjenju stvaranja otpada nadopunjuju cilj COP-a 30 o širenju upotrebe održivih goriva.
Brazil je dokaz da je moguće istodobno rasti gospodarski i ublažavati globalno zagrijavanje.
Na putu smo da postanemo osmo gospodarstvo svijeta, a pritom smo od 2005. smanjili emisije stakleničkih plinova za 42%.
Spriječili smo ispuštanje 560 milijuna tona ugljika u atmosferu između 2022. i 2024.
Četvrta poruka tiče se uloge šuma.
Kao čuvar najveće tropske šume na planetu, Brazil i dalje predvodi vlastitim primjerom.
Krčenje šuma povijesno je smanjeno u svim našim biomima.
Samo u amazonskoj regiji pad je iznosio 71% između 2022. i 2026.
Peta i posljednja poruka tiče se važnosti međunarodne suradnje za očuvanje Amazonske šume.
Brazil je 2023. ponovno pokrenuo Fond za Amazonu.
Prošle smo godine imali povijesni rekord u odobravanju projekata, od kojih je korist imala tri od svake četiri amazonske općine.
Suradnja zemalja partnera pokazuje da globalno djelovanje može imati važan lokalni učinak.
Drage prijateljice i prijatelji, dame i gospodo,
Klimatska je kriza ujedno i kriza nepravdi.
Nepravdi po klasi, rodu i rasi te nepravdi među državama.
Nema smisla napuštati načelo ‘zajedničkih, ali različitih odgovornosti’.
Bogate su se zemlje razvile na račun planeta i moraju ispuniti svoje obveze.
Sljedeći COP, na afričkom tlu, povijesna je prilika da se osigura više sredstava za kontinent koji je zadavljen zaduženošću.
Prijatelji i prijateljice,
Brazil je prije dva tjedna izašao na birališta.
U mobilizaciji bez presedana brazilski je narod uzeo u ruke oružje demokracije.
Suprotstavio se onima koji poriču znanstvene činjenice.
Onima koji prijete opstanku najveće tropske šume, najveće bioraznolikosti i najvećih zaliha slatke vode na svijetu.
To nije bila pobjeda jedne političke stranke niti jednog kandidata.
Bio je to izbor projekta nacije kojoj je održivost jedan od stupova.
Izbor domorodaca koji su prešli kilometre da obrane svoje teritorije.
Starijih ljudi koji su izašli iz svojih domova kako bi spriječili nazadovanje u stečenim pravima i tekovinama.
I mladih koji su ustali kako bi osigurali dostojanstvenu budućnost novim naraštajima.
Oni su pokazali da borba protiv klimatskih promjena nadilazi diplomatske dvorane.
Vodi se glasom svake žene i svakog muškarca koji žele nešto promijeniti.
Neka čelnici okupljeni ovdje budu dorasli onima koji se diljem svijeta nadaju pravednoj i održivoj budućnosti.
Brazil se vratio kako bi branio opstanak zdravog planeta.
Sretno.
> > Sva bitna zbivanja na COP-u 31 možete pratiti na Klimatskom portalu