Našli smo još jedan ilegalni deponij plastike. Država ga namjerno ignorira

Na samom ulazu u Kistanje, svega dvadesetak metara od table koje označava ulazak u to naselje u Šibensko-kninskoj županiji, nalazi se veliki divlji deponij koji predstavlja opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje.

Gomila otpada ilegalno se nalazi na državnom zemljištu, pored bivšeg pogona za obradu plastike, te je nepropisno zbrinuta tako da otpad ulazi u tlo i ugrožava okoliš. Na samoj lokaciji našli smo ogromne vreće pune usitnjene plastike, ali i one krupne koja je uvezena iz Italije. Dvadesetak metara od deponija nalazi se i nepropisno odložen azbest, a odmah pored i prve kuće u kojima žive ljudi.

Nema sumnje da je deponij koji se nalazi unutar naselja Kistanje prava ekološka bomba.

Međutim, država ga je odlučila ignorirati, postupivši drugačije nego u slučaju nedavne afere u kojoj je uhićena skupina osoba optužena za sudjelovanje u međunarodnoj kriminalnoj operaciji ilegalnog zbrinjavanja otpada.

Naime, ogromne vreće usitnjene plastike u Kistanjama podsjećaju na prizore iz Benkovca, Gospića i Poznanovca, gdje je nepropisno zbrinjavan plastični i medicinski otpad iz Italije, zbog čega je u međunarodnoj akciji koju je koordinirao Europol u veljači uhićeno 13 ljudi.

Nedavni požar

Da bivši pogon te dvorište koje ga okružuje predstavljaju opasnost za ljude, pokazao je i požar koji se na toj lokaciji dogodio krajem studenog prošle godine. Uzrok požara, koji je više od osam sati gasilo nešto manje od 30 vatrogasaca, bio je kratki spoj na jednom od strojeva. Šteta je procijenjena na 100.000 eura.

Iako se plastični otpad u dvorištu pogona nepropisno zbrinjavao godinama, Državni inspektorat (DIRH) na teren je izašao tek nakon požara.

Tom prilikom inspekcija zaštite okoliša utvrdila je da poslovni subjekt obavlja djelatnost oporabe plastičnog otpada bez dozvole za gospodarenje otpadom. Inspekcija je donijela rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom te je naređeno uklanjanje otpada.

“Protiv vlasnika podnesen je optužni prijedlog zbog obavljanja djelatnosti oporabe otpada bez dozvole za gospodarenje otpadom”, odgovorili su nam iz DIRH-a.

Ima li kaznenog djela?

Iako je poslovni subjekt ilegalno gomilao i nepropisno zbrinjavao plastiku te unatoč velikom požaru koji se dogodio na lokaciji, Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku u svemu nije našlo elemente kaznenog djela.

“Obavještavam Vas da je ovo državno odvjetništvo provelo izvide te nije utvrđeno postojanje obilježja nekog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti”, stajalo je u odgovoru od 22. svibnja koji potpisuje zamjenica općinskog državnog odvjetnika Antonija Samardžić.

Sumnjive im nisu bile ni velike količine otpada na kojima stoji da je uvezen iz Italije. Podsjetimo, poznata je činjenica da talijanska mafija koristi Hrvatsku kao smetlište, o čemu smo više pisali u ovom tekstu.

Otprilike pola sata nakon što smo objavili ovaj tekst, dobili smo još jedan dopis od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku. Na njemu je opet potpis Antonije Samardžić, ali u međuvremenu se priča promijenila.

“Nastavno na naš odgovor od 22. svibnja 2025. u kojem smo Vas izvijestili o rezultatima izvida u svezi požara koji se dogodio u pogonu za reciklažu i obradu plastike u Kistanjama, obavještavam Vas da su tijekom provođenja izvida utvrđene činjenice koje upućuju na sumnju i na nezakonito zbrinjavanje otpada u svezi čega je naloženo provođenje izvida, po završetku kojih će se donijeti državnoodvjetnička odluka i izvijestiti javnost”, stoji u dopisu.

Tko je kriv?

Ni Općinsko državno odvjetništvo, ni inspektorat, ni MUP u svojim priopćenjima nakon požara ne navode koja je točno tvrtka upravljala pogonom koji se nalazi na državnoj čestici.

Posjetivši Kistanje, pokušali smo doznati tko je nepropisno odlagao otpad.

Budući da građani koji žive pored deponija u tom trenutku nisu bili doma, otišli smo u obližnji ugostiteljski lokal. Nitko od prisutnih nije nam znao reći tko je točno upravljao tim pogonom.

Međutim, kada smo izašli iz lokala, jedan od mještana iz lokala nam je prišao i rekao da je on taj kojeg tražimo.

Nije se predstavio, ali više puta nam je rekao da se ovom pričom ne bavimo i da ne bi trebali ništa objavljivati, naročito zato što u skoroj budućnosti planira ukloniti otpad.

Zločin prema okolišu

U Kaznenom zakonu RH postoji čitavo poglavlje o kaznenim djelima protiv okoliša. Članak 193. tako propisuje kaznu zatvora do osam godina za onečišćenje tla ili podzemlja kojim se ugrožava ljudsko zdravlje. Članak 196. Kaznenog zakona još je konkretniji, odnosi se specifično na ugrožavanje okoliša otpadom. Evo što u njemu piše:

“Tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život i zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

U slučaju da se tako nastalo onečišćenje ne može otkloniti, onda se govori o teškom kaznenom djelu protiv okoliša, koje se prema odredbama članka 214. KZ-a kažnjava s do deset godina zatvora.

Kada smo od općinskog državnog odvjetništva dobili odgovor da u svemu ne vide elemente kaznenog djela, poslali smo im još jedan upit.

Zanimalo nas je kako je moguće da država smatra da nepropisno zbrinut plastični otpad ugrožava zdravlje okoliša i stanovništva u Benkovcu, Poznanovcu i Gospiću, dok šibensko državno odvjetništvo ne reagira na isti takav otpad u Kistanjama.

Isto smo pitanje postavili Državnom inspektoratu. Naime, inspekcija zaštite okoliša uočila je samo da pogon nema potrebne dozvole, ali ne i to kako je gomila usitnjene plastike nepropisno zbrinuta tako da plastika ulazi u tlo i zagađuje okoliš.

Zanimalo nas je zašto nisu podnijeli kaznenu prijavu.

Odgovor nismo dobili ni s jedne ni druge adrese. Upit smo poslali i na adresu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, no i oni su nam odgovorili šutnjom.

Obratili smo se i Općini Kistanje, odakle su nam odgovorili kako nisu dali poduzetniku suglasnost za korištenje prostora budući da navedeni prostor nije općinsko vlasništvo.

“Otpad plastike dovozi se duži niz godina na istu lokaciju. Sa svime su upoznati u Državnom inspektoratu, MUP-u i u državnom odvjetništvu. Na predmetnoj lokaciji prošle godine izbio je požar.  Potrebno je kontaktirati korisnika prostora i navedene institucije za njihovo postupanje”, tvrde iz općine.

Općina Kistanje, iako je to mogla, nije se prijavila na nedavni natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) namijenjen upravo sanaciji divljih deponija za koje je inspektorat već izdao rješenje o uklanjanju.

Neosviještenost institucija

Kao što smo već pisali, odlaganje i zakopavanje otpada u okolišu ima niz štetnih učinaka, prvenstveno po ljudsko zdravlje.

Nepropisno odlaganje otpada, naime, dovodi do povećanja količine mikroplastike i toksičnih kemikalija u tlu i podzemnim vodama. Na taj se način onečišćuju voda koju pijemo i hrana koju jedemo, što dovodi do različitih kroničnih bolesti i karcinoma te skraćuje životni vijek ljudi izloženih zagađenju. Neke se supstance u okolišu mogu zadržati godinama, ili čak desetljećima.

Hrvatske institucije često ne znaju prepoznati zločin protiv okoliša, s tim da situacija u tom pogledu nije puno bolja ni u drugim zemljama Europske unije.

Slabe točke sustava zaštite prirode detektirala je i analiza koju je Europska komisija provela prije nego je prošle godine usvojila strožu regulativu koja se odnosi na zločine protiv okoliša.

Razine izrečenih sankcija prekršiteljima zakona često su preniske da bi bile odvraćajuće, u svim državama utvrđeni su brojni nedostaci na svim razinama lanca izvršavanja zakonodavstva (policija, tužiteljstvo i kazneni sudovi), pokazala je analiza Europske komisije.

Tu su i nedostaci u pogledu resursa, specijaliziranih znanja, osviještenosti, određivanja prioriteta, suradnje i razmjene informacija, a ne postoje ni nacionalne strategije za suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša koje bi uključivale sve razine lanca provedbe zakonodavstva.

NADOPUNA (28.05.2025.) – Ovaj članak je naknadno nadopunjen sadržajem dopisa koji smo od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku dobili pola sata nakon što je članak objavljen. Iako su izvorno tvrdili da nisu pronašli elemente kaznenog djela, nakon objave ovog teksta se Općinsko državno odvjetništvu u Šibeniku predomislilo te priopćilo kako ipak provode istragu jer sumnjaju na nezakonito zbrinjavanje otpada.