Pred izumiranjem je 500 vrsta ptica – možemo li ih spasiti?
Ako ne poduzmemo hitne mjere, čeka nas budućnost bez brojnih vrsta ptica, upozoravaju autori istraživanja objavljenog ovaj tjedan. Predlažu i konkretne mjere za očuvanje i oporavak ptičjih vrsta.
Više od 500 vrsta ptica moglo bi izumrijeti u sljedećih sto godina, upozoravaju autori novog istraživanja objavljenog u časopisu Nature Ecology and Evolution. To je trostruko više što ih je izumrlo u posljednjih 500 godina.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Readingu analizirali su podatke za gotovo 10 000 ptica. Za predviđanje rizika izumiranja poslužili su se metodologijom i podacima Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).
Kao ključni pokretači izumiranja identificirani su gubitak staništa, lov i klimatske promjene.
“Suočeni smo s krizom izumiranja ptica kakva nije zabilježena u novijoj povijesti. Moramo hitno djelovati kako bismo ublažili posljedice ljudskog djelovanja na prirodna staništa. Trebaju nam posebne mjere za zaštitu najugroženijih vrsta i onih koje imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavu”, ističe Kerry Stewart, glavna autorica istraživanja sa Sveučilišta u Readingu.
> > Vjetroelektrane ubijaju ptice – kako to spriječiti?
Što se može učiniti?
Očuvanje i oporavak ugroženih vrsta ptica moguće je jedino kombiniranim pristupom, upozoravaju autori spomenutog istraživanja nazvanog “Ublažavanje prijetnji mora biti praćeno ciljanim programima oporavka kako bi se sačuvala globalna bioraznolikost ptica”, a koje je objavljeno ovaj tjedan.
Naime, čak i kad bi u ovom trenutku bili uklonjeni svi uzroci izumiranja ptičjih vrsta, za oko 250 vrsta ptica to ne bi donijelo spas.
Zato autori studije, osim proširenja zaštićenih područja i smanjenja ljudskog pritiska na ekosustav, predlažu i posebne konzervacijske mjere i programe za oporavak najugroženijih vrsta, kao što su, primjerice, uzgoj u zatočeništvu i obnova staništa.
Što radi Hrvatska?
Iako se studija bavi globalnim razmjerima problema, slični izazovi prisutni su i u Hrvatskoj. Kao i u drugim dijelovima svijeta, brojne vrste ptica prisutne na ovom području ugrožavaju gubitak staništa i ljudska djelatnost.
Morske ptice smatraju se najugroženijom grupom ptica. Više od 30 posto morskih ptičjih vrsta ugroženo je na globalnoj razini prema kriterijima IUCN-a, a gotovo polovica njihovih populacija je u opadanju, objavila je ovaj tjedan udruga Biom povodom usvajanja Uredbe o izmjeni Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.
Razlozi su pad kvalitete staništa za gniježđenje, utjecaj invazivnih vrsta sisavaca koji jedu jaja i ptiće, klimatske promjene, smanjenja dostupnosti hrane i stradavanja u ribolovnim alatima.
Udruga Biom se istraživanjem kretanja morskih ptica bavi od 2016. godine.
“Korištenjem znanstvene metodologije koju je razvio BirdLife, analizom smo utvrdili područja važna za očuvanje ovih ugroženih vrsta ptica, te predložili proglašenje zaštite tih područja”, tumači Dries Engelen, voditelj programa za očuvanje ptica u udruzi Biom.
Kako navode iz ove okolišne organizacije, Hrvatska je usvajanjem Uredbe proširila ekološku mrežu Natura 2000 i na morsko područje, a prvi put su proglašena područja važna za očuvanje morskih ptica iz roda cjevonosnica – gregule (lat. Puffinus yelkouan) i kaukala (lat. Calonectris diomedea).
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknulo je da je donošenjem uredbe ispunjena obveza Hrvatske prema Strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, a koja se odnosi na zaštitu 30 posto mora.
Dodatno, kako smo pisali, Hrvatski sabor je početkom mjeseca ratificirao UN-ov Sporazum o otvorenom moru, koji omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja i jačanje regulative protiv prekomjerne industrijske eksploatacije.
Ipak, iz udruge Biom ističu da su Uredbom u mrežu uvrštena samo dva nova takva područja, Lastovski kanal i Sjeverni Jadran. Preostala tri nova područja (Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Istočnomljetski kanal) te proširenje dvaju postojećih (Lastovsko otočje i Pučinski otoci) nisu uvršteni u ekološku mrežu, iako su po znanstvenim kriterijima i ona ključna.
“Što se tiče područja na moru obuhvaćenih ekološkom mrežom, nadamo se da će u skoroj budućnosti za njih biti usvojene i konkretne mjere očuvanja predložene projektom, kao što su izmjene u načinu provedbe ribolova te ograničenja određenih ljudskih aktivnosti unutar tih područja. Kad se to dogodi, u pravom će smislu zaživjeti zaštita naših najugroženijih morskih ptica na pučini”, zaključuju u Biomu.
Uspjeh tih mjera bit će presudan ne samo za ptice, već i za očuvanje ravnoteže morskih i kopnenih ekosustava u cijelosti.