Pitka voda na javnim mjestima: Kako stoje gradovi na obali?

Desetak tipskih javnih fontana u Šibenik je došlo taman u pravo vrijeme, prije prvih pravih ljetnih vrućina s kojima dolazi i generalna preporuka o dodatnom unosu tekućine.

Javne česme/špine je Šibenik tijekom srpnja postavio uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOE) namijenjenih prilagodbi klimatskim promjenama. Nove česme imaju dodatak za pitku vodu za pse, čime se nastavlja tradicija započeta još u 16. stoljeću, kada su u tom gradu napravljene pojilice za životinje od kojih je jedna nosi natpis amor di cani (ljubav prema psima).

Nije potrebno detaljno objašnjavati zašto su javne česme dio svakog funkcionalnog javnog prostora. One osiguravaju besplatan pristup pitkoj vodi, uključujući i ranjivim skupinama – beskućnicima, djeci, starijim osobama. U praksi oživljavaju ideju da je pravo na pitku vodu jedno od osnovnih ljudskih prava. Voda je tako dostupna svima, bez obzira na ekonomske mogućnosti.

U ljetnim mjesecima česme mogu pomoći u sprječavanju dehidracije, zbog čega njihovo postavljanje donosi zdravstvene dobrobiti.

Tim povodom smo, ususret toplinskom valu u kojem trenutačno plivamo, provjerili koliko su gradovi na obali opremljeni punktovima s pitkom vodom.

U kratkoj usporedbi izostavili smo gradove u unutrašnjosti, budući da su oni na obali pod puno većim udarom dodatnih posjetitelja. Upite smo poslali na dvadesetak turističkih općina i gradova; objavljujemo podatke onih koji su nam odgovorili.

Tko ima koliko javnih slavina

“U Splitu imamo ukupno oko 90 funkcionalnih javnih česmi, uključujući i fontane, s pitkom vodom”, odgovaraju za Klimatski portal iz Grada Splita.

Najveći dio, kažu nam, odnosi se na česme koje se kontinuirano postavljaju uz šetnice, dječja i sportska igrališta te vanjska vježbališta, a svaki gradski kvart ima minimalno jednu.

Lokacije na kojima se nalaze građani i posjetitelji mogu vidjeti na karti koju nudi Katastar zelenila Grada Splita.

Gradsko komunalno poduzeće nedavno se pohvalilo da je zadnja javna špina dostupna građanima postavljena na sjevernom ulazu u Park šumu Marjan. Na svojim stranicama u više su navrata pisali o važnosti javnih špina, naročito zbog ekoloških razloga, jer njihovo korištenje može smanjiti upotrebu plastike, tako da ljudi koriste višekratne boce za vodu umjesto da u trgovini kupuju vodu u plastičnoj ambalaži. Tako javne česme doprinose i očuvanju resursa potrebnih za proizvodnju i transport flaširane vode. U gradu gdje je već prekomjerni turizam ostavio traga i koji ljeti vrvi turistima, česme su alat u borbi protiv otpada.

Javne fontane mogu imati ulogu i u kriznim situacijama. Na primjer, kada je Dubrovnik tijekom agresije za vrijeme Domovinskog rata ostao bez vode iz glavnog vodoopskrbnog sustava, snabdijevanje stanovnika vodom organiziralo se iz improviziranih javnih fontana [1, 2].

U gradu se ponose svojom poviješću fontana i česmi.

“Najpoznatije su Velika i Mala Onofrijeva česma. Velika Onofrijeva česma, smještena na ulazu u grad, izgrađena je 1440. kao dio gradskog vodovoda, a Mala Onofrijeva česma, na drugom kraju Straduna, služila je za opskrbu tržnice”, kažu nam iz Grada Dubrovnika.

Pitka voda u Dubrovniku danas je dostupna na 15 lokacija, a trenutačno traju radovi za postavljanje novih česmi u Gradskom kotaru Lapad.

“Česme se postavljaju na ukupno sedam lokacija a radi se o špini koja ima tri pozicije za konzumaciju vode: za direktnu konzumaciju, za točenje vode u bocu i za životinje. Izražena je od nehrđajućeg čelika, a završna obrada je inox mat s natpisom Grada Dubrovnik”, kažu nam.

Supetar jedan je od gradova koji također ulaže u dostupnost pitke vode i po tom pitanju stoji bolje od nekih većih gradova.

Gradonačelnica Ivana Marković kaže nam kako je trenutačno pitka voda dostupna na 18 lokacija na području grada. Postavljene su u sklopu projekta “Zeleni ritam grada” čiji je cilj odgovoriti na izazove klimatskih promjena intervencijama na gradskim šetnicama i trgovima.

“U okviru tog projekta ozelenjujemo javne površine i stvaramo ugodniji i otporniji gradski prostor. Tijekom protekle godine zasadili smo više od 180 stabala, uređene su brojne nove javne površine, te smo aktivno radili na smanjenju utjecaja sunca, osobito na području gradske luke”, navodi Marković.

U Gradu Hvaru na istoimenom otoku u narednom periodu planiraju se postaviti nove česme do lokacijama uz obalnu šetnicu. Zasad ih je pet; četiri se nalaze u gradskim parkovima dok je jedna smještena u povijesnoj jezgri grada.

To je tek nešto manje od broja špina koje ima Zadar, po broju stanovnika puno veći grad. Na gradskim se ulicama, odgovaraju nam iz grada, nalazi ukupno devet mjesta s dostupnom pitkom vodom. Ako bude potrebe, kažu, plan je postaviti ih u budućnosti još više.

Upit smo poslali i na Grad Trogir. Mještani tog grada su unazad sedam godina, putem inicijative Građanska akcija Trogir (GAT), zatražili da grad organizira punktove s vodom. Iz gradske uprave nisu odgovorili na naš upit, no ako je suditi po nedavnim objavama lokalnih medija, upravo je protekli mjesec na više lokacija postavljeno nekoliko javnih špina.

Nešto sjevernije, građanima i posjetiteljima Rijeke na raspolaganju je više od 50 lokacija na kojima se nalaze javne slavine odnosno špine s pitkom vodom.

“Postavljene su u riječkim parkovima, na dječjim igralištima, gradskim trgovima i na ulicama. Špine s pitkom vodom nalaze se i na glavnoj riječkoj šetnici, Korzu, te na prostoru art-kvarta Benčić koji je, zahvaljujući kulturnim ustanovama koje se u njemu nalaze, postao okupljalište velikog broja posjetitelja”, odgovaraju na naš upit iz Grada Rijeke te dodaju kako je tijekom 2025. planirano postaviti dvije nove špine u ulicama Drage Gervaisa i Grbaste.

Gdje se sve nalaze česme, moguće je vidjeti na mapi koja se nalazi na stranici gradskog komunalnog poduzeća.

Na ulicama Pule nalazi se 12 javnih slavina s vodom, od kojih se dvije nalaze na plažama te su u funkciji samo tijekom ljetne sezone. Postavljanje novih slavina za sada Grad planira pri novim uređenjima zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta.

Rovinj broji sedam javnih slavina, od kojih su tri namijenjene potrebama stočarstva i poljoprivrede, dok se jedna nalazi u psećem parku te je namijenjena kućnim ljubimcima. Crikvenica ih ima 14, od kojih se sedam nalazi na grobljima.

Inače, prema preporukama nastalih iz EU projekta “Life Water Way”, postavljanje javnih fontana trebalo bi slijediti logiku opravdanosti temeljenu na broju posjetitelja određenog mjesta.

Najfrekventnija mjesta su pritom ona od interesa za lokalno stanovništvo, kao što su otvoreni prostori, zelene površine, igrališta, škole, sportski objekt, te mjesta od turističkog interesa kao što su prostori kulturne baštine, zaštićena područja prirode itd.

Globalni trend

Gotovo svi gradovi koji su nam odgovorili na upite planiraju postavljanje novih javnih slavina u budućnosti. Europska Direktiva o vodi potiče takve namjere, promiče konzumaciju vode iz slavine radi održivosti te savjetuje državama da ulažu u dostupnost pitke vode na javnim mjestima.

Europa po tom pitanju stoji bolje od ostatka svijeta. Pokazuje to analiza gradova i država koje predvode po pitanju dostupnosti pitke vode koju je radila tvrtka QS Supplies iz Velike Britanije uz pomoć podataka javno dostupnih na Open Street Map. Rezultati pokazuju da je država s najvišim brojem javnih fontana po broju stanovnika, njih čak 472 na 100.000 ljudi, susjedna Crna Gora.

Grad koji je prvi na listi, Zurich, ima ih čak 221 na 100.000 ljudi. Usporedbe radi, u SAD-u grad s najviše javnih fontana je Washington DC s njih 24 na 100.000 ljudi.

Ipak, i to je više od globalnog prosjeka. Uspoređujući dostupne informacije iz 138 analiziranih zemalja, dobiven je podatak da je prosječan broj fontana za piće samo 12 na 100.000 ljudi. Većina ih ima manje od 10, a samo prve tri države imaju više od 100 javnih slavina na 100.000 ljudi.