Najdublji dio Jadrana se ubrzano zagrijava. Posljedice će osjetiti cijeli Mediteran
Znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Italije su, proučavajući podatke prikupljene u najdubljem dijelu Jadranskog mora, upozorili na ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje. Već sada se uočavaju promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća. Štetne posljedice ubrzanog zagrijavanja Jadrana osjetit će se diljem Mediterana.
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u najdubljem su dijelu Jadranskog mora došli došli do uznemirujućeg saznanja: more se ubrzano zagrijava i zaslanjuje. Zagrijavanje i zaslanjivanje Jadrana višestruko je brže od onog što se očekivalo temeljem klimatskih projekcija.
Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU).
“To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice”, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković.
Glavni uzrok problema su klimatske promjene. Zbog viših temperatura zraka se na površini Jadranskog mora formira manje hladne vode, a zbog promjena u količinama oborina, što utječe na vodostaj rijeka, more u sjevernom Jadranu postaje slanije.
Pokvareni termostat Mediterana
Podaci o ubrzanom zagrijavanju i zaslanjivanju Jadrana objavljeni su u radu među čijim su autorima dr. sc. Elena Terzić i dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković; rad je objavljen u časopisu Limnology and Oceanography Letters. Do novih saznanja o zagrijavanju i zaslanjivanju Jadrana došli su u suradnji s talijanskim i slovenskim znanstvenicima, kombinirajući podatke s različitih oceanografskih platformi.
“Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni ‘termostat’ Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.
Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu. Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav”, tumači se u priopćenju IRB-a.
“Možete zamisliti to kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren”, pojašnjava dr. Vilibić. “Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav.”
Zagrijavanje mora se ubrzava
S IRB-a posebno naglašavaju važnost činjenice da se trend evidentno i naglo ubrzava.
“Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću. Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana. Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja”, priopćeno je s IRB-a.
“Ono što nas posebno brine je činjenica da se promjene ubrzavaju”, kaže dr. Vilibić. “To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti.”
Niz štetnih utjecaja
Ove promjene mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav, upozoravaju s IRB-a. Naime, promjena gustoće dubokomorske vode utječe na porast razine mora diljem Mediterana.
Trendovi zatopljavanja uočeni u Jadranu, procjenjuju znanstvenici s IRB-a, mogli bi dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora. Također, promjene u morskim strujama mogu utjecati i na vremenske obrasce.
Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima, koje se skrivaju u dubokim hladnim vodama, sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.
“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići”, objašnjava dr. Vilibić. “Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava, dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav.”
Znanstvenici s IRB-a upozoravaju da trenutni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.
“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno”, zaključuje dr. Vilibić. “Naš zadatak je razumjeti te procese i pomoći društvu da se pripremi za promjene koje dolaze.”