Afrički klimatski samit: Bogate države moraju prestati izbjegavati svoje obaveze
Predstavnici afričkih država okupili su se u Etiopiji kako bi razgovarali o problemu klimatskih promjena. Upravo su afričke države među onima koje klimatska kriza najviše pogađa.
U Adis Abebi, glavnom gradu Etiopije, ovoga je tjedna održan drugi Afrički klimatski samit. Fokus je bio na klimatskom financiranju: sudionici samita poručili su bogatim državama da moraju prestati ignorirati svoje obveze prema tzv. Globalnom jugu.
Od međunarodne zajednice ne tražimo milostinju, nego ih pozivamo da ispune obaveze koje su sami preuzeli, kazao je Richard Muyungi, predsjednik Afričke pregovaračke skupine u razgovorima o borbi protiv klimatskih promjena koji se vode pod okriljem UN-a, kroz godišnje klimatske konferencije (COP) i druge forume.
“Tražimo samo naša prava koja su nam zagarantirana UN-ovom konvencijom o klimatskim promjenama i Pariškim klimatskim sporazumom: adekvatno i dostupno financiranje bazirano na nepovratnim sredstvima, zajedno s transferom tehnologije i oprostom dugova”, kazao je Muyungi, prenosi Climate Home News.
Sudionici samita održanog uoči COP-a 30 u brazilskom Belemu, koji će se održati u studenom, naglasili su potrebu za novim, inovativnim mehanizma klimatskog financiranja koji će biti prilagođeni potrebama zemalja na afričkom kontinentu.
“Stvarni napredak zahtijevat će vodstvo od strane razvijenih država kroz predvidivo, dostupno i pravedno klimatsko financiranje”, kazao je Carlos Lopes, posebni izaslanik brazilskog predsjedništva COP-a 30.
Sunce i rijetki zemni metali kao pokretači afričkog napretka
Afrički lideri usuglasili su se oko “Misije 300 do 2030.” Cilj im je do kraja desetljeća dovesti električnu energiju do 300 milijuna ljudi koji trenutačno u Africi žive bez struje te u istom periodu povećati kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 300 GW. U Africi oko 600 milijuna ljudi živi bez električne energije.
“Klimatsko financiranje ključno je za napredak – bez njega naši ljudi ne mogu napredovati, a naša gospodarstva ne mogu rasti. Uz odgovarajuće financiranje, Afrika može predvoditi pravednu tranziciju, otvarati radna mjesta i igrati središnju ulogu u globalnim naporima za rješavanje klimatske krize”, rekao je Dion George, južnoafrički ministar šumarstva, ribarstva i okoliša.
Predsjednik Etiopije Taye Atske Selassie je sudionicima samita poručio kako je cilj ovoga okupljanja mijenjati sliku o Africi. Afričkim države, kako kaže, ne žele biti promatrane samo kao žrtve krize za čije izazivanje nemaju nikakvu odgovornost, već kao “globalni centar za klimatska rješenja, obnovljivu energiju i zeleni rast”.
U tu svrhu, kaže etiopijski predsjednik, afričke države trebaju iskoristiti obilje sunčevih zraka koje su im na raspolaganju za proizvodnju obnovljive energije, kao i značajne zalihe rijetkih zemnih metala koji se nalaze u afričkom tlu. Na taj će način Afrika sama postati pokretač svog napretka, istaknuo je.
A što je s fosilnim gorivima?
Međutim, afrički klimatski aktivisti upozoravaju kako na samitu nije uopće bilo riječi o napuštanju fosilnih goriva. Štoviše, govori se o potrebi za “tranzicijskim gorivima”, aktivističke organizacije doživljavaju kao prešutnu podršku korištenju zemnog plina tj. metana, izuzetno potentnog stakleničkog plina koji uvelike doprinosi brzini kojom se klimatske promjene događaju.
“Fosilni plin je lažno rješenje koje ne može pogoniti razvojnu agendu diljem afričkog kontinenta”, kaže Dean Bhebhe iz organizacije Power Shift Africa, naglašavajući da tranzicija koja uključuje plin nikako ne može biti pravedna jer “Afrika time riskira da i dalje ostane zarobljena u ciklusu dugova, želja, potreba i strahova”.