Znanstvenici dokazali da fosilne kompanije izazivaju i pojačavaju toplinske valove

Gotovo četvrtina toplinskih valova koji su pogodili svijet od početka 2000-ih naovamo se ne bi dogodilo bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Zaključak je to nedavno objavljene studije u časopisu Nature koja je analizirala emisije iz 180 glavnih proizvođača cementa, nafte i plina, dakle velikih emitera stakleničkih plinova.

Rezultati pokazuju da su emisije takvih tvrtki značajno utjecale na vjerojatnosti nastanka toplinskih valova: od 213 toplinska vala zabilježena između 2000. i 2023. godine, njih 55 se gotovo sigurno ne bi dogodilo da nije bilo zagrijavanja planeta izazvanog ljudskom aktivnošću. Naime, vjerojatnost da se dogode bi bez klimatskih promjena bila 10.000 puta manja.

Studija je također pokazala da su veliki emiteri stakleničkih plinova koji su bili uključeni u ovu analizu zajedno odgovorni za 57 posto ukupnog ugljikovog dioksida koji je završio u atmosferi od 1850. do 2023. godine

“Zbog globalnog zatopljenja od 1850. do 1900., medijan toplinskih valova tijekom 2000. do 2009. postao je oko 20 puta vjerojatniji te 200 puta vjerojatniji tijekom 2010. do 2019”, navodi se u studiji.

Veliki zagađivači

Skup analiziranih podataka o toplinskim valovima iz 63 zemlje potječe iz Međunarodne baze podataka o katastrofama EM-DAT, a u sustavu su zabilježeni zbog značajnih ekonomskih gubitaka ili žrtava koje su izazvali, proglašenja izvanrednog stanja ili poziva za međunarodnu pomoć.

Analiza pokazuje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem doprinijele povećanju intenziteta svih 213 analiziranih toplinskih valova. U odnosu na razdoblje 1850.–1900, srednje procjene promjena intenziteta kreću se od +0,3 °C do +2,9 °C.

Pritom je utjecaj velikih fosilnih kompanija na takav trend značajan; njih 14 ukupno imaju jednak doprinos kao 166 ostalih uključenih u analizu. U tu grupu velikih zagađivača, među ostalima, spadaju ExxonMobil, Chevron, BP, Shell, Gazprom itd.

“To samo pokazuje da nije toliko mnogo aktera odgovorno za vrlo značajan dio svih emisija”, rekla je Sonia Seneviratne, profesorica klime na švicarskom sveučilištu ETH Zurich i jedna od autorica studije za Euronews.

Toplinski valovi imaju značajne posljedice na ljudske živote te su uzrok brojnih preuranjenih smrti.

U isto vrijeme kada je objavljena ova studija, znanstvenici s Imperial College London izašli su analizom smrtnosti u 854 europska grada tijekom ljetnih mjeseci ove godine. Epidemiolozi i klimatolozi pripisali su 16.500 od 24.400 smrtnih slučajeva od lipnja do kolovoza dodatno vrućem vremenu uzrokovanom upravo stakleničkim plinovima.

Što je novost?

Znanstvenici su se zadnjih nekoliko godina počeli intenzivnije baviti područjem atribucije ekstremnih vremenskih događaja odnosno analizom doprinosa klimatskih promjena određenom ekstremnom vremenskom događaju.

Međutim, takve studije rijetko kad analiziraju koliko su točno pojedini zagađivači tj. emiteri stakleničkih plinova doprinijeli klimatskim ekstremima, što je slučaj kod ove studije.

Komentirajući studiju za Euronews, znanstvenici koji nisu bili uključeni u nju navode kako bi se ona mogla uzeti u obzir u budućim pravnim slučajevima u kojima klimatski aktivisti ili države tuže fosilne kompanije zbog njihove uloge u poticanju klimatskih promjena.

“Neko vrijeme se tvrdilo da svaki pojedinačni doprinositelj klimatskim promjenama daje premalen ili previše raspršen doprinos da bi mogao povezati s bilo kakvim konkretnim utjecajem. Ova nova znanost pokazuje da to nije istina”, rekao je Chris Callahan, klimatolog sa Sveučilišta Indiana.