More više ne more

Brojne brige more more, a glavninu briga uzrokovali su ljudi. Što najviše iscrpljuje more, kako se morski ekosustavi nose s tim pritiscima danas i koji su mogući scenariji do sredine stoljeća? Odgovore na ova pitanja nudi znanstveni rad objavljen sredinom rujna u časopisu Science.

Naslovljen “Kumulativni utjecaji na globalne morske ekosustave mogli bi se više nego udvostručiti do sredine stoljeća” (Cumulative impacts to global marine ecosystems projected to more than double by mid-century), rad identificira najveće pritiske na morske ekosustave, donosi zabrinjavajuću sliku budućnosti, ali i preporuke za sprječavanje najcrnjeg scenarija.

“U posljednja dva desetljeća postignut je značajan napredak u prepoznavanju, procjeni i mapiranju utjecaja ljudskih pritisaka na morske ekosustave i vrste. No, živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja. Da bismo mogli planirati, pripremiti se za nove izazove i zaštititi morske ekosustave, potrebno je razumjeti kako će se veličina i prostorna raspodjela kumulativnih pritisaka mijenjati kroz vrijeme.

Nedavna istraživanja počela su se baviti tim izazovom izrađujući karte budućih utjecaja, ali te su studije uglavnom ograničene na relativno mala geografska područja ili obrađuju mali broj pritisaka, uglavnom klimatskih. Ono što nedostaje je sveobuhvatnije razumijevanje očekivanih budućih odgovora morskih ekosustava na širi spektar pritisaka u svim svjetskim morima”, navode autori uvodno.

Sadržaj (kliknite na link da skočite na odlomak):
Što su kumulativni utjecaji?
Kako je istraživanje provedeno?
Što nam govore rezultati?
Koji su najveći pritisci na svjetska mora?
Zašto je ovo važno i što se može učiniti?

Što su kumulativni utjecaji?

Ljudsko djelovanje ozbiljno pogađa morske ekosustave – od ribolova i plovidbe, preko industrije i urbanizacije na obalama, do klimatskih promjena koje mijenjaju temperaturu i kemijski sastav mora. Ti pritisci rastu i međusobno se pojačavaju, stoga je važno razumjeti kako će se njihovi ukupni učinci, odnosno kumulativni utjecaji, razvijati u budućnosti.

Nova analiza morskih staništa predviđa da će do sredine stoljeća ukupni pritisci na morske ekosustave u svijetu porasti više od dvostruko.

Kumulativni utjecaji nastaju kada se različiti ljudski pritisci zbrajaju i međusobno djeluju, često pojačavajući štetne posljedice na biljni i životinjski svijet u moru. Na primjer, klimatske promjene povećavaju temperaturu i razinu kiselosti mora, što oslabljene populacije morskih vrsta čini osjetljivijima na dodatne stresore poput prekomjernog ribolova ili zagađenja.

> > Nakon 20 godina pregovora ratificiran Sporazum o otvorenom moru

Kako je istraživanje provedeno?

Znanstvenici su analizirali dostupne podatke o sadašnjim i budućim posljedicama glavnih pritisaka na morske ekosustave te ih razvrstali u pet kategorija: klimatski faktori (temperatura morske vode, temperatura zraka, podizanje razine mora), kemijske promjene (zakiseljavanje, smanjenje kisika), utjecaji s kopna (unošenje nutrijenata, svjetlosno zagađenje, gustoća naseljenosti obalnih područja), neto primarna produktivnost te ribolov, to jest gubitak biomase zbog ribolova.

Neto primarna produktivnost (NPP) označava količinu organske tvari (biomase) koju biljni organizmi u moru – planktoni, alge, morske cvjetnice – proizvedu fotosintezom, umanjenu za količinu koju sami potroše za disanje. NPP je pokazatelj zdravlja morskih ekosustava. Klimatske promjene, poput zagrijavanja mora, mogu sniziti NPP ograničavanjem miješanja slojeva vode, što ograničava dotok hranjivih tvari iz dubine. Promjene u neto primarnoj produktivnosti utječu i na kapacitet mora da veže CO2 pa je ovaj pokazatelj ključan u modeliranju klimatskih promjena.

U ovom istraživanju projekcije su izrađene za sredinu stoljeća (2041. – 2060.) u dva klimatska scenarija. Umjereni, takozvani “srednji put”, temeljen je na trenutačnim klimatskim politikama, a ekstremniji je zasnovan na nastavku intenzivne upotrebe fosilnih goriva; scenarij u kojem se emisije CO2 udvostručuju do sredine stoljeća.

Fokus je stavljen na sredinu stoljeća jer za to razdoblje postoje najpouzdaniji podaci, dok neizvjesnosti eksponencijalno rastu u daljoj budućnosti.

> > Najdublji dio Jadrana se ubrzano zagrijava. Posljedice će osjetiti cijeli Mediteran

Što nam govore rezultati?

Glavna poruka je jasna i zabrinjavajuća: kumulativni utjecaji mogli bi se povećati između 2,2 i 2,6 puta u odnosu na današnje stanje.

Obalna područja, gdje su ljudske aktivnosti najintenzivnije, već sada su znatno ugroženija od otvorenih mora – kumulativni utjecaji na te regije u prosjeku su 1,7 puta veći. Taj će se jaz zadržati i u budućnosti. No, i neka udaljenija područja, posebno regije oko ekvatora, doživjet će brži rast pritisaka.

Tropske i polarne regije suočit će se s najbržim porastom kumulativnih utjecaja. Polarni oceani već su izloženi velikim pritiscima, a dodatni pritisci mogli bi nadići kapacitet ekosustava da se prilagode promjenama okoliša.

Regije za koje se predviđa najbrži porast kumulativnih utjecaja i najviše budućih posljedica su dijelovi Sjevernog ledenog mora (Arktički ocean) i Južnog oceana (Antarktički ocean), zatim mora oko istočne Rusije, Sredozemno more, Jugoistočna Azija te obalne regije Bliskog istoka i Indije.

Posebno su ugrožena osjetljiva staništa poput slanih močvara, mangrova, koraljnih grebena i morskih cvjetnica, koja su ključnih za zdravlje mora i ljudi koji o moru ovise.

> > Gori more: O morskim toplinskim valovima na Jadranu i Mediteranu

Koji su najveći pritisci na svjetska mora?

Zagrijavanje mora i intenzivan ribolov stvaraju najveći pritisak. Ribolov dodatno slabi populacije riba, pogotovo tamo gdje upravljanje nije učinkovito. Iako klimatske promjene nije lako zaustaviti, učinkovito upravljanje ribarstvom može ublažiti posljedice kumulativnih utjecaja.

Posebno zabrinjava činjenica da prema projekcijama ni jedno more neće biti pošteđeno od povećanja kumulativnih utjecaja do sredine stoljeća, iako će se pojedini pritisci možda ublažiti na nekim lokacijama.

Zašto je ovo važno i što se može učiniti?

Mnogi ljudi, osobito u zemljama koje uvelike ovise o morskim resursima, suočit će se s povećanim pritiscima na ekosustave od kojih žive. Smanjenje tih pritisaka i održivo upravljanje morem nužni su za očuvanje ribljih populacija, prirodnih staništa, osiguravanje ljudske prehrane i drugih “blaga” iz mora.

Autori upozoravaju da su ove projekcije konzervativne jer zbog nedostataka podataka nisu uključene sve ljudske aktivnosti.

“Posebno nedostaju predikcije za buku, invazivne vrste, plastiku u moru, neke destruktivne ribolovne metode, obalne građevinske zahvate i morske energetske platforme.”

Kako bi se izbjegao najcrnji scenarij, smatraju nužnim djelovati na dva velika izazova: smanjenje emisija stakleničkih plinova radi ublažavanja klimatskih promjena te bolje upravljanje ribarstvom koje će spriječiti prekomjerni izlov i omogućiti oporavak morskih populacija. Također je važno, zaključuju znanstvenici, zaštititi najosjetljivija staništa i regije gdje će intervencije imati najveći učinak.

Ovo istraživanje pruža uvid u to kako se svjetska mora mijenjaju pod ljudskim utjecajem i podsjeća koliko je hitno djelovati, odnosno planirati i upravljati resursima radi dobrobit mora i ljudi koji o njemu ovise.